Naslovnica Zanimljivosti Priče o tome kako je doručak najvažniji obrok u danu su laž

Priče o tome kako je doručak najvažniji obrok u danu su laž

Još od malena slušamo kako je doručak najvažniji obrok u danu te ga nipošto ne smijemo preskakati, no čini se kako su nam roditelji zapravo pričali bajke. U svojoj novoj knjizi ‘Doručak je opasan obrok’, znanstvenik Terence Kealey tvrdi kako nam doručak može napraviti više štete nego koristi. Često je upravo on krivac za gomilanje kilograma, a osobama koje pate od dijabetesa može ugroziti život. Trebamo li ga ipak izbjegavati?

 

Dijagnosticirani tip 2 šećerne bolesti naveo je kliničkog biokemičara i profesora Terencea Kealeya da napiše svoju novu knjigu ‘Doručak je opasan obrok’ koja je odjeknula u javnosti. Glavna poruka knjige je jasna – sve one priče koje su vam govorili o doručku, kao najvažnijem obroku u danu su pogrešne. Doručak je loš za vaše zdravlje, a preskakanje prvog obroka u danu bila bi puno bolja opcija.

Ako prevrćete očima i pomišljate kako je ovo još jedna ekstremna dijeta nakon Nove godine, ova saznanja mogla bi vas iznenaditi. Profesor Kealey proveo je rigorozno istraživanje i došao do vrijednih spoznaja koje se kose s dosadašnjim tvrdnjama o zdravom doručku.

Kealey tvrdi kako se unosom doručka u organizam kao prvog obroka u danu, povećava broj kalorija koje unosimo tijekom dana, zahvaljujući naletima gladi koje osjećamo kasnije (do čega ne bi došlo preskočimo li doručak), te može dovesti dokardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa.

Kako je došao do zaključka da je doručak opasan obrok?

Kada je Kealey otkrio da ima tip 2 dijabetes, rečeno mu je da jede tri obroka u danu, te da nipošto ne preskače doručak, no nakon svakodnevnog doručkovanja nezaslađene kaše od cjelovitog zrna i praćenja glukometra koji mu je liječnik dao, shvatio je da razina šećera u krvi nakon doručka naglo skoči i učestalo varira tijekom ostatka dana. Ovo se nije događalo kada bi Kealey preskočio doručak.

U svom istraživanju citirao je profesora Jensa Christiansena s danskog Sveučilišta u Aarhusu koji je proveo istraživanje nad 13 odraslih osoba koje imaju tip 2 šećerne bolesti. Dok su jedni konzumirali sva tri obroka u danu, od drugih je zatraženo da preskoče doručak i imaju bogatiji ručak i večeru, a obje su grupe ispitanika unosile isti broj kalorija. Zaključci istraživanja jednaki su Kealeyevim – razina glukoze u krvi opasno poraste nakon konzumiranja doručka i više je promjenjiva tijekom ostatka dana, dok u slučajevima kada ispitanici nisu konzumirali doručak razina krvi nakon jela ne bi toliko jako porasla, te bi se glukoza povećavala postepeno. Ova su saznanja veoma bitna jer mogu umanjiti rizik od srčanog udara.

Zašto je lošije da jedemo ujutro nego kasnije u danu?

Razlog se krije u našem bioritmu, koji određuje otpuštanje hormona koji reguliraju naše tijelo. Jedan od tih hormona je kortizol – hormon za uzbunu, koji je tijekom jutra povišeniji i pomaže nam da se razbudimo, a tijekom večeri se snižava kako bi lakše mogli zaspati. Kortizol tijekom jutra djeluje na način da se odupire inzulinu i povećava razinu šećera u krvi, stoga, jedemo li ujutro, dodatno ćemo povisiti šećer, što može završiti kobno.

Nije li poznato da nam doručak pomaže u mršavljenju?

Osim što konzumiranje doručka može biti veoma opasno jer dodatno povećava razinu šećera u krvi, isto tako taj glukozni skok pospješuje apetit. Svi oni govori o tome kako nam doručak pomaže u mršavljenju jer kasnije u danu imamo potrebu jesti manje, čini se kako nisu istiniti. Osobe koje jedu doručak, na kraju dana unesu puno više kalorija. Ako za doručak unesete 250 kalorija, to ne znači da ćete za ručak unijeti 250 kalorija manje. Također, veliki broj osoba koje redovito doručkuju osjećaju nalete gladi već oko podneva i poslijepodneva između 15 i 16,30 sati.

Koji su glavni učinci doručka na tijelo?

Kealey tvrdi kako se učinci doručka na naše tijelo mogu svesti na tri osnovna:

1. Doručak povećava razinu šećera u krvi što može biti opasno po život

2. Doručak povećava unos kalorija što također može biti opasno za osobe koje boluju od tipa 2 šećerne bolesti

3. Doručak povećava osjećaj gladi

Što je s istraživanjima koja tvrde da su oni koji jedu doručak mršaviji i zdraviji?

Postoje brojna istraživanja o povezanosti doručka sa zdravljem, no isto tako postoji razlika između povezanosti i uzročnosti. Osobe koje pripadaju višoj socio-ekonomskoj skupini često se pridržavaju onoga što im se kaže, redovito doručkuju, ali isto tako mogu slijediti i druga uputstva koja pospješuju njihovo zdravlje, a to je uravnotežena prehrana i redovita tjelovježba. No isto tako, oni nižeg socio-ekonomskog statusa često vode kaotičan život, nemaju dovoljno novca i preskaču doručak, ali to ne mora značiti da te osobe nisu zdrave ako preskaču doručak.

Kako bi lakše razumjeli ovu tvrdnju Kealey u svojoj knjizi objašnjava kako tinejdžerice koje puše imaju veću vjerojatnost da će zatrudnjeti, ali to ne znači da pušenje uzrokuje trudnoću. Tvrtke koje prodaju pahuljice financiraju na stotine istraživanja koja pokazuju da doručak umanjuje opasnost od srčanih oboljenja, jer to zvuči uvjerljivo. Ni jedno od ovih istraživanja ne daju stvarne podatke, te ih iskrivljavaju kako im odgovara, ne bi li mi redovito doručkovali.

Jesu li ljudi oduvijek jeli doručak?

Tisućama su godina doručak jeli samo radnici, dok su ga aristokrati izbjegavali. Kako smo s godinama prisvojili radnu etiku, svi slojevi društva, čak i oni na najvišim položajima, počeli su doručkovati. Onda su se našli neki doktori koji su govorili da nam doručak ne treba, ukoliko nismo fizički radnici, jer ćemo se u protivnom udebljati i postati nezdravi, no ako pitate Kealeya on se s njima u potpunosti slaže.

Za koga je namijenjena Kealeyeva knjiga ‘Doručak je opasan obrok’?

Kealey tvrdi da je njegova knjiga namijenjena za dvije skupine ljudi. U prvu skupinu spadaju oni koji ne vole jesti doručak, ali osjećaju da bi trebali. Najčešće su to oni koji su u djetinjstvu stvorili tu naviku jer su ih roditelji silili da doručkuju, te im je tijelo oštećeno jer jedu obrok koji ni sami ne žele jesti. Kealeyeva je knjiga prvenstveno namijenjena za njih kako bi se već jednom završila ova tiranija temeljena na besmislici.

Sljedeća skupina ljudi kojima je ova knjiga namijenjena su osobe iznad 40 godina. Ako ste mlađi od 40 godina, te ste fit i mršavi, doručak vam najvjerojatnije neće naškoditi, iako bi u kasnijim godinama mogao utjecati na metabolizam. Ako ste stariji od 40 godina i nemate vitku liniju, Kealey tvrdi kako uistinu ne bi trebali jesti doručak.

‘Kada mi osoba s indeksom tjelesne mase iznad 25 kaže da se ne može odreći doručka, to je kao kada netko kaže da ne može prestati pušiti. To je nešto što jednostavno morate učiniti’, rekao je Terence Kealey za Marie Claire.

Što nam je činiti?

Ako spadate u jednu od spomenutih skupina, nemojte jesti ništa do podneva. Ima puno ljudi koji su ovo probali, a kao rezultat toga više nisu imali očajničke napade gladi zbog kojih većina onih koji doručkuju u 11 i 15 sati poseže za čokoladom ili grickalicama. Upravo suprotno, svi koji su ovo isprobali postali su zdraviji.

Ako baš morate jesti doručak…

Ako ste mladi, vitki i zdravi, možete jesti doručak, dokle god on uključuje malu količnu ugljikohidrata. Ako ne spadate u tu skupinu, u potpunosti izbjegavajte ugljikohidrate, a posebno žitarice koje Kealey naziva ‘vražjom hranom’.

Iako je uvriježeno mišljenje kako su žitarice (npr. zobena kaša) koje jedemo za doručak zdrave jer ne sadrže rafinirane ugljikohidrate, one se svejedno pretvaraju u šećere. Kealey umjesto toga preporučuje kuhana jaja, te jagode i šlag. Zašto? U šlagu nema šećera, dok jagode sadrže vrlo malo šećera. Jaja su pak bogata proteinima, a proteini stimuliraju otpuštanje inzulina koji regulira šećer u krvi. Ako ste još uvijek gladni, isprobajte kao drugu opciju skandinavski doručak – sir.

 

Hercegovački portal