Zbog svega što je Nikola Tesla darovao čovječanstvu, suvišna je rasprava o tome pripada li Srbiji, Hrvatskoj ili možda Americi – najtočnije bi bilo reći da je on svjetski znanstvenik, konstatira u subotu Radio-televizija Srbije (RTS) najavljujući znanstveno-kulturno-turističku rutu „Putevima Nikole Tesle“.
„Putevima Nikole Tesle” je projekt koji već nekoliko godina pripremaju članovi međunarodnog Klastera puteva kulture i stručnjaci iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i SAD-a. Ta ruta povezuje osam zemalja na dva kontinenta, uključujući Srbiju i Hrvatsku, a ekipa RTS-a istraživala je koliko dugo traju prijepori sa susjedima čiji je Tesla i što se od njegove ostavštine može vidjeti samo u Beogradu, prenosi Hina.
„Prebrojavanje krvnih zrnaca Nikole Tesle’ – baš ovako mnogi opisuju raspravu koja se proteklih dana vodila između Srbije i Hrvatske“, navodi RTS, podsjećajući da je polemiku čiji je on znanstvenik pokrenula najava da susjedi žele predstaviti Teslu 2020. na izložbi u Dubaiju kao hrvatskog izumitelja.
Povjesničar Dejan Ristić zamjera sudionicima rasprave što nisu naveli kako je „nedvojbena povijesna činjenica“ da je Nikola Tesla „rođen na teritoriju današnje Republike Hrvatske“, a ne u Hrvatskoj.
„Po toj istoj logici je Konstantin Veliki (rođen na teritoriju današnjeg Niša) srpski car. To su notorne gluposti i to se ne radi u ozbiljnim društvima“, objašnjava povjesničar Dejan Ristić, podsjetivši da se „Tesla u kontinuitetu izjašnjavao kao Srbin“.
„I to otkad je postao svjestan svoje etničke pripadnosti. U razdoblju od 1918. do 1943. kada je preminuo u New Yorku, on pozdravlja ideju jugoslavenstva, ali i dalje ostaje Srbin“, naveo je Ristić.
Na pitanje kad su počeli prijepori o tome je li Tesla „Srbin ili Hrvat“ i čiji je on, zapravo, znanstvenik, Ristić ukazuje kako „u vrijeme kada je Tesla živio – od trenutka rođenja do smrti, hrvatska država nije postojala, ona je postala međunarodno-pravni subjekt tek krajem 20. stoljeća“.
„Dakle, počeli smo se svađati oko Tesle tek kada je umro i kada je čitav svijet postao svjestan jednog od najvećih genija ljudske vrste“, naglasio je povjesničar Ristić.
Kustosica Muzeja Nikole Tesle u Beogradu Milica Kesler navodi kao je sve više domaćih i inozemnih posjetitelja i turista koji posjećuju Teslin muzej, ali tvrdi kako to što piše u Teslinu rodnom listu strance previše ne zanima.
„Mislim da ih uopće ne interesira. Pošteno govoreći – mislim da oni uopće ne razumiju o čemu se tu radi i da je to neka naša lokalna, mala priča“, rekla je za RTS kustosica Muzeja Nikole Tesle u Beogradu.
Ona kaže da je tijekom 2018. Muzej posjetilo 150.000 ljudi od kojih su dvije trećine stranci.
„Međutim, ono što mi imamo – a što drugi nemaju – jesu Teslini osobni predmeti. I to je ono što ljude najviše zanima da pogledaju. Naravno, i onaj drugi dio muzeja gdje se vide modeli njegovih najvažnijih patenata“, objašnjava kustosica Kesler.
„Nikola Tesla ostavio je oko 300 patenata koji su registrirani u čak 26 zemlja. Zbog svega što je darovao čovječanstvu možda je i suvišna rasprava da li pripada Srbiji, Hrvatskoj ili možda Americi. Najtočnije bi bilo reći da je on – svjetski znanstvenik“, zaključuje RTS u prilogu „Prebrojavanje krvnih zrnaca Nikole Tesle“ emitiranom u subotu.
Dnevnik.ba
