Naslovnica Zanimljivosti U Čapljini registrirana ptica koja je doletjela s Urala

U Čapljini registrirana ptica koja je doletjela s Urala

Da će prstenovanje ptica u Hutovu blatu biti pun pogodak, potvrdila je već druga smjena prvog kampa uopće za prstenovanje ptica s oznakama organizacije iz BiH, otkrivši poljskog trstenjaka.

Prstenovači, predvođeni srbijanskim biologom Nenadom Spremom iz Apatina, tu majušnu pticu registrirali su već drugog dana rada.

Na upit o radu druge smjene i novoj vrsti Nenad Spremo kaže: ”Uhvatili smo jednu novu vrstu za BiH, koja za sada nikada nije zabilježena, a u regiji je jako rijetka, u Srbiji isto nikad nije zabilježena, dok u Hrvatskoj ima nekoliko nalaza. Nekom srećom, odnosno, našom upornošću, došli smo u situaciju da uhvatimo tu jako, jako rijetku pticu, dakle, to je prvi nalaz za BiH”.

Kako ste je prepoznali?

”Ona je prepoznatljiva, to je trstenjak mnogo manji od tipičnih vrsta trstenjaka koje inače hvatamo, mnogo manji”, kaže Spremo, pa na opasku – kao kolibrić, nastavlja:

”Ipak je malo veći od kolibrića, u granici nekih najmanjih ptica koje srećemo u Europi. Jako mala, manja od srodnika trstenjaka, dakle, poljski trstenjak se zove, latinski naziv joj je Acrocephalus agricola. Ima prepoznatljive karakteristike, odmah smo to, pomoću nekih mjera, i vizualno primjerili, tako da smo to zabilježili, fotografirali i dokumentirali”, naglašava radnim ozračjem zadovoljni srbijanski prstenovač ptica.

Nalazu je svjedočio i Josip Vekić, voditelj Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato, inače inženjer zaštite i lovstva, koji kaže:

”Zanimljiva ptica, vjerojatno neka lutalica, slučajna vrsta koja je tu, nekoliko komada u povijesti prstenovanja uhvaćeno je u Hrvatskoj, u Srbiji ni jedan, iako se oni desetljećima bave prstenovanjem ptica. Za sada ni jedan! Moramo istaknuti, prvi kamp u Hutovu blatu otkriva tako zanimljivu vrstu koja obitava na krajnjem istoku Europe i zapadnim dijelovima Azije. Poljski trstenjak spada u najmanje ptice, tankih noga, kratkih krila, to što preleti toliku udaljenost je baš zanimljivo, pravi fenomen. Nalaz je još jedna potvrda važnosti Hutova blata, a nakon ovog nalaza, možda do kraja bude i još nekih iznenađenja”, kaže inženjer Vekić te dodaje:

”Do sada smo evidentirali 45 vrsta ptica, uglavnom su to ptice tršćaka i niskog žbunja jer su i mreže koje postavljamo prikladne za te vrste. Do kraja kampa očekujem između 60 i 70 vrsta ptica”, ističe inženjer Vekić.

Valja reći kako je druga smjena kampa imala žestoki ritam rada, a voditelj smjene Nenad Spremo, kada je postavljenje mreža u pitanju, na svome je terenu.

U tršćacima je znalački postavljamo mreže tako da su prstenovači u njima redovito nailazili na za prstenovanje bogat plijen.

Valja reći da će uz koordinatora projekta Josipa Vekića, Hercegovina u Renatu Vidoviću imati još jednog predstavnika.

”Jako mi se svidio ovaj posao, pa sam odlučio ostati sve četiri smjene”, kaže Vidović, inače student biologije.

Inače, uz nekoliko iskusnih prstenovača, u radu druge smjene kampa sudjelovali su uglavnom studenti, od Međugorja i Mostara, preko Visokog i Banja Luke.

Dušan Musa / Večernji list