Naslovnica Društvo Mostar: Održan je susret posvećen Fra Žarku Iliću i Kršnom zavičaju

Mostar: Održan je susret posvećen Fra Žarku Iliću i Kršnom zavičaju

U organizaciji HKD Napredak i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održan je susret posvećen hercegovačkom ljetopiscu fra Žarku Iliću.

 

HERCEGOVAČKOM LJETOPISCU FRA ŽARKU ILIĆU (1934.-2022.)

Fra Žarko Ilić

Minula su tri mjeseca od rastanka s fra Žarkom Ilićem, dušobrižnikom, pokretačem i urednikom časopisa Kršni zavičaj, novinarem i piscem. Bilo je to dovoljno vremena da se prelistaju Kršni zavičaji, vjerodostojni ljetopis hrvatske katoličke Hercegovine i osjeti da je dobra hvala na ustima, bolja je hvala u srcu, a najbolja je hvala na djelu. To nas je potaklo da organiziramo Susret posvećen hercegovačkom velikanu i ljetopiscu osjećajući da ovaj dar budi zahvalnost ovom uzornom fratru koji je volio hrvatski i katolički puk, te franjevačku zajednicu kao dušu svoju.

Kršni zavičaj ima značajan utjecaj na cjelokupni katolički narod u Hercegovini, ali i šire. Uz to fra Žarko je surađivao u brojnim vjerskim i svjetovnim glasilima poput Glasa koncila, Naših ognjišta, Hrvatske riječi, Ike, Slobodne Dalmacije… Objavio je više knjiga – Hercegovina u Crkvi (1974.), Radosna iskustva vjere (1983.), Hercegovina sa svetim Antom (1996.) i Dvadeset godina s Gospom u Međugorju (1996.)… Sa suradnicima je priredio dvije knjige: Mučenici Hercegovačke franjevačke provincije 1941–1945. (1997.) i Izabrane pjesme Nikole Kordića (1997.) Fra Žarko je bio pročelnik Komisije za pravdu, mir i ekologiju Hercegovačke franjevačke provincije (HFP), te od 1990. do 1993., pročelnik Komisije za pravdu, mir i ekologiju Južnoslavenske konferencije franjevačkih provincijala.

Fra Žarko je obnašao službe župnika i župnog vikara. Godine 1984. dolazi na Humac s Kršnim zavičajem na čijim stranicama je, uz ostalo, opisao njegov nastanak i opstanak, te dojmove svojih čitatelja (KZ, 50, str. 7 – 54).

„Stradanja hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu i još više nakon njega,“ piše fra Žarko, „uzrokovala su veliko beznađe. Masovna zatvaranja, oduzimanje imovine, nametanje protukršćanskog razmišljanja i odnarođivanje u prosvjeti stvorili su potištenost u dušama većine našeg nemoćnog naroda. U školskom programu je prešućivano uljudbeno stvaralaštvo hrvatskog naroda, a moralo se učiti tuđe, pogotovu obojeno bezbožnim komunističkim pogledima na život.
Uz ostalo i hrvatski đaci su morali učiti više srpske povijesti nego povijesti svih ostalih jugoslavenskih naroda (Crnogoraca, Hrvata, Makedonaca i Slovenaca) skupa. U razgovoru i medijima hrvatski književni jezik je postupno posrbljavan… Službena prosvjetna ideologija je bila bezbožna, a političarski program na prikriven ili izrazit način protuhrvatski“.

Što činiti? U dogovoru s Vladom Pandžićam godine 1970. objavljen je prvi svezak Kršnog zavičaja. Usprkos političkim progonstvima KZ je nadživio svoje političke protivnike. Iz pedeset objavljenih svjedočanstva izdvajam nekoliko citata:

„Svevišnjemu Tvorcu i čovjeka i raznolikosti njegovih jezika hvala što i našoj grani Njegovoga stabla dodijeli uza sve mu drugo prelijepo (i preteško) i tako bogatu nam baštinu pisane Riječi i riječi, u kojoj i KZ nađe svoje velečasno mjesto.

Nemali je užitak prošetati okom već i samim stranicama sadržaja svakog novog broja. Stručno i primjerno daje urednik mjesta i onom duhovnom i duševnom i faktografskom, tu i onom jučerašnjem i današnjem i sutrašnjem, i u duru i u molu, i na osmijeh i na uzdah…

A uz svu tu raznolikost našeg cvića i cvijeća dobiva se dojam, da KZ nastavlja i onom svitlom tradicijom ljetopisa franjevačkih lučonoša, i redu i rodu na diku, iz stoljeća nam onih i minulih i nemilih.“ (Borislav Arapović akademik)

Ivan Povšnar, fra Žarkov kolega iz vojske u Strumici, prepoznaje: „Prvo što se jasno uočava u KZ je podjela na pet područja: Prošlost, Sadašnjost, Budućnost, Mali zavičaj i Prilog o Medjugorju. I onda možemo čitati odlične zapise…

Čitao sam odlične članke iz povijesti…: Život Hrvatskih katolika pod Turskim zulumom u 15. i 16. stoljeću (43. KZ, 17 – 23), Srušene kršćanske crkve u BiH za vrijeme turske
vladavine (47. KZ, 45 – 46), …a nakon daljnjih istraživanja… saznajemo o srušenju čak 488 crkava.

Jako vrijedni su zapisi o mučenicima… o Divi Grabovčevoj, film Divin krik s Vrana (45. KZ, 99 – 107), Zablistala žrtva Dive Grabovčeve, opera (49. KZ, 137 – 145). Odličan je
zapis Mučenik fra Ivan Rozić/ O 440. obljetnici njegove smrti (48. KZ, 63 – 66). Kakvi podaci! Zapis na turskome jeziku sačuvan u arhivu Franjevačkog samostana u Zaostrogu…
u godini 1575. Na fotografiji možemo vidjeti kapelu nad grobom fra Ivana Rozića, čitati možemo o 14 neobičnih ozdravljenja samo u godini 1797. i u godini 1798. Čitati
možemo i o hodočašćima na mučenikov grob.“

Frano Mikulić Jukić piše: „Pritisnuti razno-raznim nedaćama teških i surovih godina komunističke diktature, proganjani i obespravljeni u svakome segmentu Vašega
djelovanja, ostali ste uspravni i uporni u svome naumu i velikoj želji da napaćenom hercegovačkom puku i cjelokupnom hrvatskom narodu prenesete dašak vjere i istine, kako
bi im olakšali životnu patnju i vjekovnu težnju za svojom Domovinom.“

„Znam hrabrost fra Žarka da je više vodio računa o KZ nego o sebi, piše Mate Sušac, jer ako bi pogriješio po volji bande urednik bi bio kažnjen a KZ bio zabranjen.“
Drinovčanin akademik Anđelko Opačak piše iz Osijeka: „… glavni urednik fra Žarko Ilić… je iz godine u godinu neumorno i uporno stvarao i prepoznavao događaje pretačući
ih sa svojim brojnim suradnicima u pisanu riječ, tekst, ocrtavši sebe i svoj životni put, profesionalni put svećenika i urednika KZ, zbornika kojeg sam uvijek doživljavao kao izraz
ljubavi i razumijevanja narodnih potreba i težnji u vremenu i prostoru. Danas ga smatram antologijom na lijepom, književnom, hrvatskom jeziku, koja promiče nit najnužnije
kršćanske formule u odgoju naroda.“

Liječnik dr. Zdavko Pandža svjedoči: „Zbornik je izrastao u izvanredno i vrijedno štivo zahvaljujući dosadašnjim urednicima, jasno i brojnim suradnicima…“
Prof. Ilija Matanović piše: „KZ bi trebao nastaviti dalje izlaziti barem do stotog broja. Mislim da pametnom uređivačkom politikom ima što ponuditi i zna ponuditi i
prosječnom čitatelju kao i intelektulnom krugu ljudi.“

Povjesničar fra Stjepan Krasić, dominikanac uz ostalo piše: „U jednom broju koji izlazi godišnje imao sam pregled najvažnijih zbivanja na području naše Hercegovine
nadoknađujući ono što mi je izmicalo u dnevnom tisku i medijima koji mi na drugi način nisu uvijek bili dostupni. To je bilo moguće upravo zbog toga što KZ registrira
najvažnija događanja u našoj Hercegovini u tijeku jedne godine o kojima je teško ili nemoguće naći podatke u drugim glasilima.

I kad se uzme u obzir pedeset proteklih brojeva KZ, dobiva se dragocjen uvid u važan segment života hrvatskog naroda u tom dijelu naše Domovine. I kada ne bi bilo drugih
razloga da taj zbornik izlazi, sama ta činjenica bi bila više nego dovoljna da bi se radilo o teško nadoknadivoj šteti, kad bi on iz bilo kojih razloga prestao izlaziti.
Kao povjesničar taj posao smatram dragocjenim i zaslužnim za buduća pokoljenja. Ono što nije ostalo zapisano, nije se ni dogodilo!

…Uvijek sam se divio uredniku KZ-a vrijednom fra Žarku Iliću na ljubavi kojom je pratio i registrirao sva moguća zbivanja u nastojanju da mu ništa važnije ne promakne, ne
nalazeći pritom uvijek razumijevanje kod drugih. Koliku uslugu on čini za povijest neka mi posluži usporedba s drugim vrijednim hercegovačkim fratrima kao što su fra Lovro
Ljubušak, fra Petar Bakula, fra Bazilije Pandžić i neki drugi, bez kojih bi naše poznavanje prilika iz njihova vremena bilo mnogo siromašnije s tom razlikom što su oni napisali
jednu ili dvije stvari, a fra Žarko već punih pola stoljeća svake godine po jedan zbornik ispuni izvještajima o gotovo svim važnijim zbivanjima u kršnoj Hercegovini…
Više puta sam rekao svojim prijateljima da fra Žarko zaslužuje da mu se podigne spomenik nakon što je on kao svjedok svog vremena drugima podigao pedeset takvih
spomenika! S poštovanjem i najboljim željama našem vrijednom fra Žarku Iliću…“

Naša prošlost, sadašnjost i budućnost umnogome bi bile siromašnije bez KZ. Tome se pridružuje i književnica Anka Petričević: „Mogu naglasiti da je potrebno da Zbornik i dalje bude objavljivan i da će mnogim domaćinstvima donositi koristi. Ta on je tako lijepo, dostojno uređen, tehnički dotjeran, posebno naslovna stranica, zahvaljujući Grafotisku u Grudama.“ … (S. Marija od Presvetoga Srca, OSC, Anka Petričević)

Povijest Katoličke crkve, hrvatskog naroda, franjevaca, Hercegovine, a posebice humačke župe od sada je gotovo nemoguće pisati a da se u isto vrijeme ne otvore korice Kršnog zavičaja. Upoznavanje vrijednosti Kršnog zavičaja predstavio je akademik Vlado Pandžić, a olakšanje korištenja objavljenih priloga nudi Bibliografija Tomislava Primorca i Drage Tomića. Svima onima koji su na bilo koji način založili i pridonijeli tome da je objavljeno pedeset svezaka Kršnog zavičaja, najiskrenije zahvaljujemo.

Humac 9. svibnja 2022.

fra Andrija Nikić

U PROGRAMU SUDJELOVALI:

Akademik Vlado Pandžić
magistar. Drago Tomić,
prof. Tomislav Primorac
Dr. Milka Tica
Dr. Zdenka Čorkalo
gosp. Velimir Paponja,
prof. Ante Paponja i fra Andrija Nikić

Zbor „Društva svetog Ante 1872. – 1939.- 2022.“ iz Cima
Športski plesni klub Zrinjski, predsjednica Marina Čerkuč, a
voditeljica studentica medicine Katarina Topić
Voditeljica programa je gimnazijalka Karla Markotić.

Za sve one koji nisu mogu doći, videoprijenos uživo se mogao pratiti na Hercegovačkom portalu

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

fra Žarko Ilić HKD Napredak

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

 

Hercegovački portal