U predvečerje rata, kada je sve mirisalo na teške godine za Hrvate u Hrvatskoj i BiH, kada se razoružavala teritorijalna obrana, a dan kasnije JNA se preustrojavala, kada je u Kninu počela “Balvan revolucija” i ništa nije mirisalo na dobro jedan grudski dječak, tek završeni srednjoškolac, početkom rujna 1990. godine otišao je u Osijek upisati se na prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku.
Tada je imao 19 godina i završenu školu za strojarskog tehničara.
Bio je to Goran Spajić – Gogo iz Gruda.
U studentskoj službi bijaše upisano Grude, a kao država Hrvatska.
Neki kažu da je pogreška, ali više ćemo vjerovati da je bilo proviđenje i da Grude koje će samo godinu i dva mjeseca nakon Spajićevog upisa na fakultet postati glavni grad Herceg Bosne nisu pored imena svog simbola Gorana Spajića slučajno upisane u Hrvatsku. One su bile i ostale srce Hrvatske zajednice, kasnije i Hrvatske republike Herceg Bosne.
Za upis na studij Spajić je morao dobro uraditi matematiku i kemiju. I ne samo da je tog 14. rujna dobro uradio već je bio među najboljima s 27 od mogućih 30 bodova iz matematike i 26 od mogućih 30 bodova iz kemije.
Prema pravilima, nakon upisa na fakultet, trebalo je ići služiti vojsku JNA i Goran je poslan u Banja Luku. Ali, bilo je to u tom vremenu protivno uvjerenjima čestite hrvatske obitelji Spajić, njegovog oca danas pok. Bogdana i njegove majke Nedjeljke. Preko prijatelja Hrvata, Bogdan je uspio ishoditi da sina povuče iz JNA, a u tome je pomogao otac Domagoja Tomasa, čijim se riječima iz godišnjaka Matice Hrvatske za potrebe ovog teksta koristio portal Grude.com, na čemu uz njega, zahvaljujemo i Anti Mlinareviću, branitelju HVO-a koji ne zaboravlja važne datume za hrvatski narod, a u kojima je i sam sudjelovao.
Kada se Goran vratio u Grude odmah se upisao u HVO Grude, te se odlučio krenuti u borbu protiv agresora. On, tada 20-godišnjak pod zastavom Hrvatskog vijeća obrane.
Godine 1993., u vremenu kada su HVO i Herceg Bosna upisali brojne pobjede, nekoliko dana nakon utemeljenja Hrvatske republike Herceg Bosne, Goran je poslao zamolbu da ga se ispiše s fakulteta. Potpisao ju je 8. rujna 1993. godine, a u dokumentu stoji da ispis traži zbog toga što se “sada nalazim u postrojbama HVO-a, borim za slobodu Hrvatske Republike Herceg Bosne…”
Zamolba je uvažena 14. rujna.
Samo 6 dana kasnije, 20. rujna, vremenu teških sukoba s Armijom BiH Spajićevim selom Pešija su se prolomili plač i jecaji koji su se širili dalje cijelim Grudama i Hercegovinom. Goran je poginuo na Vrdima, na lokaciji Jedrinje – Mostar, pogođen hicima iz automatskog oružja.
U godinama koje su uslijedile, nakon potpisivanja neovisnosti Hrvatske i Bosne i Hercegovine Goran Spajić postao je jedan od najistaknutijih heroja Domovinskog rata s područja Hercegovine. Koliko je bio omiljen među suborcima govori činjenica da je Antiteroristička jedinica Širokobriješka kažnjenička bojna HVO-a svoj grudski ogranak nazvala po Goranu Spajiću, s njegovom slikom u grbu Herceg Bosne.
Goran Spajić Gogo nositelj je dvaju odlikovanja: Reda Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom, te Spomenicom Domovinskog rata.
Misa zadušnica za Gorana, koji je postao simbol branitelja s područja općine Grude, biti će služena ovog četvrtka, 20. rujna u crkvi svete Katarine u Grudama, s početkom u 7.00 sati.
Za njih se pomoli, nek’ mi braća znaju, heroji se nikad ne zaboravljaju…
Iznad polja makova, blagi lahor piri, zauvijek će živjeti hrvatski ratnici…
Ž.A./Grude.com
