“Tko ima tijelo, lasno će za njega naći i odijelo!” – to je bio moto franjevačkog i hrvatskog velikana, oca Hercegovine, kako su ga zvali, fra Didaka Buntića koji je prije 100 godina ostvario još jedno u nizu velikih djela.
U Širokom Brijegu bio je na čelu Franjevačke gimnazije kada je u školskoj 1917./18. upriličen prvi ispit zrelosti i te je maturalne svjedodžbe đacima država konačno priznala. Ovaj događaj označio je vrhunac preporodnog razdoblja podizanja kulturnoga života, kao i osnova gospodarskoga, trgovačkoga i graditeljskog razvitka. Nakon toga mnoge uspješne generacije završile su obrazovanje u ovoj glasovitoj gimnaziji čiji se rad doslovno pokušao zatrti 1945. godine, kada su pobijeni svećenici franjevci koji su u njoj predavali, piše Večernji list BiH.
Nije zamrla
No, i nakon toga ova Gimnazija je ostala jedna od znamenitijih prema kvaliteti obrazovanja. Tim povodom Hercegovačka franjevačka provincija, zajedno s vlastima Županije Zapadnohercegovačke i Gradom Širokim Brijegom, organiziraju znanstveno-stručni simpozij 4. listopada kojim će se obilježiti 100 godina od utemeljenja Franjevačke klasične gimnazije u Širokom Brijegu.
Inicijativni odbor, koji čine vikar Provincije fra Ivan Ševo, vicepostulator fra Miljenko Mića Stojić, gvardijan fra Tomislav Puljić, gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević, premijer ZHŽ-a Zdenko Ćosić i današnji ravnatelj Gimnazije Miro Bošnjak, napravio je najznačajniji dio posla kako bi se obilježio ovaj važni datum iz povijesti te su na simpozij pozvali brojna ugledna imena koja će govoriti o političkim i društvenim odnosima na području Hercegovine i Huma, odnosima prije dolaska Turaka, pada Hercegovine, o životu pod okupacijom, ali i o sociokulturnim i gospodarskim prilikama u Hercegovini na smjeni turskoga i austrougarskoga doba, te povijesti nastanka Hercegovačke franjevačke provincije i Apostolskoga vikarijata, gradnji samostana i sjemeništa u Širokome Brijegu.
Bogati program
Tijekom simpozija posebno će se obraditi nastanak i razvoj Franjevačke klasične gimnazije u Širokome Brijegu, tadašnji planovi i programi te pedagoški standardi Gimnazije u Širokome Brijegu te progovoriti i o znamenitim širokobriješkim gimnazijskim profesorima i učenicima koji su poznati u svijetu znanosti, umjetnosti, teologiji i filozofiji, politici, navodi Večernjak.
Posebno će se obraditi i zločinački pohod na fratre u Širokome Brijegu, korota koja je nastupila u Hercegovini nakon smaknuća njegove inteligencije, ali i križni put i golgota širokobrijeških fratara, gimnazijskih profesora i učenika.
