Ministarstvo unutarnjih poslova je u srijedu 24. listopada 2018. godine, otvorilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu. Njime se olakšava stjecanje državljanstva potomcima hrvatskih iseljenika jer više neće morati znati hrvatski jezik niti postoji generacijsko ograničenje za to.
‘Uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život zemlje jedan je od strateških ciljeva Programa Vlade Republike Hrvatske 2016.-2020. Vlada Republike Hrvatske, uz potporu Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kontinuirano radi na unaprjeđenju politika i programa za Hrvate koji žive izvan granica Republike Hrvatske. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, nastojalo se pomoći u rješavanju demografskih pitanja kroz olakšan postupak dobivanja državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatskih iseljenika’, stoji na stranici Ministarstva unutarnjih poslova, piše Croexpress
U zakonu se iseljenikom iz Republike Hrvatske smatra osoba koja je iselila prije 8. listopada 1991. godine.
Izdvojili smo pet najbitnijih promjena koje zakon donosi.
1. Povećava se dobna granica za prijavu djeteta čiji je jedan roditelj hrvatski državljanin
U odredbama koje se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom, djeteta rođenog u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, Prijedlogom Zakona povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života osobe, kako bi joj se dala mogućnost da sama podnese prijavu za svoj upis u knjigu državljana ukoliko su njezini roditelji navedeno propustili učiniti do njezine punoljetnosti.
2. Nema više generacijskog ograničenja
Izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika u ‘ravnoj linij’i i njihove bračne drugove.
3. Neće se morati znati hrvatski jezik, kultura, društveno uređenje…
Ista se kategorija stranaca oslobađa obveze udovoljavanja pretpostavci poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja.
4. Bračni drugovi morat će živjeti u RH samo godinu dana da bi dobili državljanstvo
Za bračne drugove iseljenika i njihovih potomaka, te bračne drugove osoba čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, propisuje se uvjet življenja u Republici Hrvatskoj s odobrenim boravkom u trajanju od jedne godine, kako bi se ublažila nejednakost zakonskih pretpostavki za stjecanje državljanstva u odnosu na bračne drugove hrvatskih državljana koji državljanstvo stječu po odredbi članka 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu.
5. Nećete morati izvoditi nemoguće da biste dokazali da ste Hrvat
Predlaže se pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
U razdoblju od 1. siječnja 1992. do 31. prosinca 2017. godine, u hrvatsko državljanstvo primljene su prirođenjem 1 088 662 osobe, od toga su temeljem odredbe članka 16 (na osnovi pripadnosti hrvatskom narodu) hrvatsko državljanstvo stekle 679 482 osobe, dok je 20 489 osoba primljeno u hrvatsko državljanstvo temeljem odredbe članka 11. (iseljenici i njihovi potomci te bračni drugovi iseljenika).
Ministarstvo unutarnjih poslova poziva predstavnike zainteresirane javnosti da dostave svoje primjedbe i prijedloge putem elektroničke aplikacije e-Savjetovanja do 3. studenog 2018. godine.
