Među pripadnicima, točnije “časnicima”, britanskih snaga posebne namjene u Sjevernoj Irskoj bili su tada neki od aktera kasnije političke scene u Bosni i Hercegovini i susjedstvu.
Jedan od najcrnjih datuma novije britanske povijesti, poznatiji kao krvava nedjelja (Bloody Sunday) dogodio se 30. siječnja 1972. godine u Derryju u Sjevernoj Irskoj. Specijalna postrojba britanskih padobranaca zapucala je na demonstrante katolike i ubila na licu mjesta trinaest nenaoružanih civila. Među njima šest maloljetnika. Među pripadnicima, točnije “časnicima”, britanskih snaga posebne namjene u Sjevernoj Irskoj bili su tada neki od aktera kasnije političke scene u Bosni i Hercegovini i susjedstvu.
Jedan od razloga stalne borbe za istinu o pokolju katolika koja u Britaniji ne prestaje ni danas, zasigurno je i politička nagrada, u vidu kasnijih “uglednih” dužnosti na Balkanu za pojedine od njih.
Prvi od njih pojavio se u Bosni i Hercegovini prvo kao promatrač, a kasnije i Upravitelj u Mostaru. U vrijeme pokolja časnik Martin Garrod, kasnije general i “sir” i Upravitelj u Kosovskoj Mitrovici. Preminuo je 2009. godine.
Tada samo časnik Mike Jackson, a poslije general i “sir”, pojavio se i kao zapovjednik KFOR-a na Kosovu i kasnije je zauzeo visoku dužnost u Iraku za vrijeme iračkog rata.
I na posljetku, oduvijek lord, tada časnik i samozvani isljednik, potom vođa stranke, kasnije je postao Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown i oduvijek je bio poznat po svojim nedemokratskim metodama. Paddy Ashdown je preminuo jučer 22. prosinca 2018. godine, što je bio razlog da se prisjetimo lika i djela britanskog lorda.
U transkriptima sudskih i neovisnih istraga organizacija i udruga za ljudska prava, Paddy se spominje kao osoba koja je zlorabila ovlasti i vršila uhićenja nedužnih ljudi temeljem neprovjerenih obavještajnih informacija. Spominje se i kao časnik koji je sa svojom postrojbom bezrazložno rabio vojne snage prije svega opsjedajući ulice i kuće teškim transporterima i tenkovima te vodenim topovima i gumenim mecima gađao sve što se kretalo ulicom.
Možda, da su europske i svjetske diplomate na vrijeme imale dokumente o lordovim manirima, danas bi istina o krvavoj nedjelji bila bliža i kasnije “lord” ne bi mogao ponavljati iskustva o uhićenjima temeljem neprovjerenih obavještajnih informacija i bahato i nepravedno vladati u Bosni i Hercegovini u svom mandatu od 2002. do 2006. godine.
Dnevnik.ba
