Euro uživa popularnost kao nikada do sada, a vlade najzaduženijih zemalja eurozone uštedjele su tisuće milijardi eura zbog smanjenih troškova pozajmljivanja koje omogućava članstvo u ovom bloku.
Euro danas puni 20 godina. Usprkos sumnjama i krizama kroz koje je prolazio, stekao je “punoljetstvo”, postavši druga valuta u svijetu i jedan od simbola europskog projekta.
Kreiranje monetarne unije se smatra jednim od najvažnijih događaja nakon pada Berlinskog zida, zajedno sa stvaranjem jedinstvenog tržišta, raspada Sovjetskog Saveza i ujedinjenja Njemačke.
Kada su 1998. potpisani sporazumi o uvođenju zajedničke valute, smatralo se da će uspješna monetarna unija “svuda promovirati slobodnu i efikasnu trgovinu”, javlja Radio Slobodna Europa.
Ekonomista i nobelovac Robert Mandl je svojevremeno napisao u The Wall Street Journalu da će “benefiti proizlaziti iz transparentnosti utvrđivanja cijena, stabilnosti očekivanja i smanjenje troškova transakcija”.
Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Dragi usporedio je svojevremeno euro s bumbarom – “čudom prirode” – koji nije u stanju da leti, ali ipak to nekako čini. On je to izjavio na vrhuncu grčke dužničke krize kada su mnogi brinuli hoće li se eurozona ubrzo raspasti. Međutim, osiguravanjem velikih količina gotovog novca, ECB i Dragi su uspjeli da očuvaju san o zajedničkoj valuti.
Euro je u početku postojao samo kao virtualna valuta u računovodstvenim i financijskim transakcijama i koristilo ga je 11 država.
Tri godine kasnije su u promet ušle euro kovanice i novčanice. Kasnije se pridružilo još osam zemalja, a moglo bi se uključiti još sedam nakon što ispune kriterije.
Zajedničku valutu koristi 340 miliojua ljudi u 19 zemalja. Još 175 milijuna ljudi izvan eurozone ili koriste euro ili svoju domaću valutu ravnaju u skladu s eurom. Oko 38 procenata populacije u eurozoni nije koristilo nijednu drugu valutu u svom životu.
Na početku je bilo otpora njegovom uvođenju jer se smatralo da će dovesti do rasta cijena. U Njemačkoj je čak dobio nadimak “teuro”, po njemačkoj riječi za skupo.
Ipak, nakon dva desetljeća žestokih kritika i predviđanja propasti, jedinstvena europska valuta je uspjela opstati.
Euro uživa popularnost kao nikada do sada, a vlade najzaduženijih zemalja eurozone uštedjele su tisuće milijardi eura zbog smanjenih troškova pozajmljivanja koje omogućava članstvo u ovom bloku.
Europska središnja banka se pokazala mnogo fleksibilnijom i inovativnijom u vrijeme periodičnih kriza nego što su najvatreniji pobornici zajedničke valute mogli i zamisliti u vrijeme njenog koncipiranja u drugoj polovici 1990-ih.
Dnevnik.ba
