Dug je slijed žrtava diljem Hercegovine za koje još nitko i nikada nije odgovarao: od Međugorja, Čapljine, Mostarskog Gradca, Širokog Brijega, Čitluka, Ljubuškog, Zagvozda, Mostara, Kočerina, Izbičnog. Za 34 ubijena franjevca pronađeni su ostaci, dok se za ostalih 32 još uvijek traga. Među njima i za sedam svećenika Hercegovačke franjevačke provincije u Mostaru koji su svezani žicom i bačeni u Neretvu.
Pred kraj Drugog svjetskog rata i u njegovu poraću škrtom hercegovom zemljom harala je vojska, okrutnija i krvoločnija negoli ijedna do tada – partizanska vojska.
Iza sebe je ostavljala pustoš i bol. Ubijene majke, ubijena djeca, masakrirani starci – bili su priča svake hercegovačke obitelji. Kamo god je kročila ta zločinačka noga, ostajao je krvavi trag. Onaj najkrvaviji je mučko ubojstvo 66 hercegovačkih franjevaca.
Tokom Drugog svjetskog rata i u poraću na području bivše Jugoslavije ubijeno je više od 600 katoličkih svećenika, uglavnom Hrvata. Među žrtvama je i 66 hercegovačkih franjevaca. Za te zločine niko, nikada nije odgovarao.
