U sklopu manifestacije DANI SJEĆANJA – ČAPLJINA 2019. godine Centar za obrazovanje i kulturu Akademija Čapljina organizira predstavljanje najnovije knjige „VELIKI KUHARSKI KANCONIJER“, kojoj je autor poznati književnik i gastronom gosp. VELJKO BARBIERI.
U utorak 26.2.2019. u 19h u Svečanoj dvorani STORIA u Čapljini (Tasovčići) KNJIŽEVNA VEČER. Gost i predavač je Veljko Barbieri.Predstavljanje njegove nove knjige VELIKI KUHARSKI KANCONIJER.
Bogat kulturni, glazbeni i gastronomski program!
Veljko Barbieri
Prof. Veljko Barbieri (Split, 14. svibnja 1950.) je poznati hrvatski gastronomski stručnjak i hrvatski književnik. Piše novele, putopise, kratke priče i pjesme. Svoje je prve radove pisao u zagrebačkom Poletu. Bio je sudionikom hrvatske pjesničke manifestacije Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani. 2006. je dobio godišnju nagradu Matice hrvatske za književnost i umjetnost nagradu August Šenoa za djelo Dioklecijan. Dubravko Horvatić ga je uvrstio 2002. u antologijski izbor hrvatskog putopisa od 16. stoljeća do danas, a Miroslav Šicel u antologiju hrvatske kratke priče. Barbieri je pridonio filmskoj umjetnosti kao glumac u filmu Izgubljeno blago.[1] Njegova novela Zatvor od oleandrovog lišća poslužila je kao scenarij za film Haloa – Praznik kurvi.[2] Voditelj je televizijske emisije Jelovnici izgubljenog vremena i gastronomskih rubrika u hrvatskim tiskovinama.
Ocjenjivač je na Danima raštike, pure i pršuta u Tijarici. Napisao je ove knjige: Legenda o Krki Večernje bajke o hrani: bajke o mesu, peradi i divljači Večernje bajke o hrani: bajke o ribi, školjkama i žabama Večernje bajke o hrani: bajke o predjelima, juhama, riži i tjestenini : bajke o povrću i gljivama Priča o dalmatinskoj kuhinji: i 410 izabranih recepata Sto koraka po šumi 100 mitova o hrani i 200 legendarnih recepata Ja Dioklo Jupitrov sin 134 male priče o hrani Kuharski kanconijer Dioklecijan Odisejev erotikon Epitaf carskoga gurmana Hvar – kantilene i kartoline Split: roman staroga grada Tko je sa mnom palio kukuruz: dnevnik iz Pakraca Makarsko primorje Trojanski konj (na albanski preveo Abdullah Zeneti, Kali i Trojes) Zatvor od oleandrova lišća Novčić Gordijana Pia i druge mediteranske priče.
