Nakon deset sati pregovora sinoć je postignut konačni dogovor europskih institucija o zabrani dvostrukog kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU u okviru revizije Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi.
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan je rekla kako je riječ o završetku petogodišnje borbe koja će rezultirati jednakim kvalitetom svih proizvoda u cijeloj Europi.
Teško je ne biti emocionalan u ovakvom trenutku. Kad sam krenula u ovu borbu, uvjeravali su me da je to unaprijed izgubljena bitka jer neću moći nadjačati pritisak multinacionalnih kompanija. Srećom, posložilo nam se, sve zemlje iz istočne EU u svim institucijama su radile u istom smjeru i nisu pristajale na kompromis – kazala je Borzan.
Istraživanje koje je provela s Hrvatskom agencijom za hranu je bilo, kako kaže, kap koja je prelila čašu jer su rezultati pokazali da je trećina prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u Hrvatskoj nižeg kvaliteta nego u Njemačkoj, ali i skuplja. Čak 82 posto hrvatskih građana se izjasnilo kako smatraju da nas multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda.
Mene su ti rezultati obvezali i obećala sam da neću stati dok ne ostvarimo stvarnu ravnopravnost za sve građane EU. To je bio rovovski posao, ali sinoć je dogovorena zabrana različite kvalitete za sve proizvode, dakle i hranu, ali i tehniku, automobile i slično – objasnila je Borzan.
Dogovorena je i sigurnosna odredba da Evropska komisija mora u roku tri godine napraviti ocjenu efikasnosti novih pravila i po potrebi ih postrožiti.
Prema proceduri, dogovor još moraju potvrditi i Vijeće i Europski parlament konačnim izglasavanjem u narednim tjednima.
Direktiva propisuje da će kazne za proizvođače koji plasiraju dvostruki kvalitet biti do četiri posto njihovog godišnjeg prometa. Paralelno sa zakonodavnim procesom ide i europsko istraživanje kvaliteta proizvoda za koje je sredstva iz EU budžeta osigurala upravo Borzan.
No, što ova odluka konkretno znači? Jednostavno, proizvodi će u svim zemljama EU trebati biti jednakog kvaliteta. Dosad to često i nije bio slučaj, a postoji bezbroj primjera u kojima se ustanovilo da su proizvodi u zapadnim, bogatijim zemljama znatno kvalitetniji nego na istoku Europske unije.
Dobar primjer za takvu praksu je popularni namaz ”nutella”.
Tako je istraživanje zastupnice Borzan prije nekoliko godina usporedbom hrvatske i njemačke ”nutelle” utvrdilo da proizvod iz Hrvatske sadrži sirutku u prahu i manji postotak obranog mlijeka u prahu, dok proizvod iz Njemačke sadrži samo obrano mlijeko u prahu. Sirutka je jeftinija sirovina. Također je primijećena značajna razlika u boji, konzistenciji, mirisu i okusu proizvoda: proizvod kupljen u Hrvatskoj je slađi, gušći i aromatičniji na kakao, dok je proizvod iz Njemačke tamniji, aromatičniji na lješnjak i maziviji.
No, sad je takvoj praksi kraj, a hrvatski potrošači dobivat će jednako kvalitetne proizvode kao potrošači u Njemačkoj i drugim zemljama. Jasno, ”nutella” je samo jedan od takvih proizvoda.
Hercegovina.in
