Naslovnica Kultura Na današnji dan napustio nas je sveti papa Ivan Pavao II.

Na današnji dan napustio nas je sveti papa Ivan Pavao II.

Sveti papa Ivan Pavao II. rodio se kao Karol Józef Wojtyła 18. svibnja 1920. u poljskom gradu Wadowice, nedaleko od Krakówa. Za vrijeme njemačke okupacije u Krakówu studirao je na tajnom fakultetu u nadbiskupskom dvoru, a bavio se i glumom. Studij teologije nastavio je u Rimu, a kao profesor teologije djelovao je u Krakówu i Lublinu. Pio XII. imenovao ga je 1958. biskupom, Pavao VI. 1964. krakowskim nadbiskupom, a 1967. kardinalom. Za papu je izabran 16. listopada 1978.

Svojom neodoljivom toplinom, neposrednošću i prirodnom karizmom izuzetno je snažno djelovao putem suvremenih elektronskih medija, šireći svoje poruke i u najnedostupnijim dijelovima Zemlje.

U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država, proputovao 1,2 milijuna kilometara, obišao zemaljsku kuglu oko 30 puta i posjetio oko 850 gradova.

Zalagao se za mir i zagovarao pravo svakoga naroda na svoju državu, samostalnost i suverenost. Osmislio je sintagmu “kultura života” i promicao međureligijski dijalog. Zagovarao je jedinstvo kršćana i pokazao otvorenost prema drugim vjerskim zajednicima.

Prvi je papa koji je ušao u džamiju i sinagogu. Za vrijeme pontifikata napisao je i izgovorio oko 15.000 raznih govora i dokumenata, napisao 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica te mnoge knjige, pjesme i drame.

Imenovao je 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je novih 1338 blaženika i 482 novih svetaca. Snažno je utjecao na demokratsku preobrazbu istočnoeuropskih zemalja.

Preminuo je 2. travnja 2005. u Rimu. Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 1. svibnja 2011. te odredio kao njegov blagdan datum služenja prve svete mise na dužnosti pape, 22. listopada. Papa Franjo proglasio ga je svetim 27. travnja 2014.

Papa Ivan Pavao II. imao je poseban odnos s Hrvatskom i Hrvatima. Rodio se u dijelu Poljske, koji se zove i Bijela Hrvatska. Aktivno se zalagao za ostvarenje hrvatske težnje za samostalnom državom.

Vatikan je prvi u svijetu 3. listopada 1991. objavio međunarodno priznanje Lijepe naše, a službeno je priznao Hrvatsku i Sloveniju 13. siječnja 1992. Hrvatskoj je papa Wojtyła pružao svestranu i trajnu potporu te je sve do svoje smrti ostao naš zagovornik i prijatelj te ga možemo nazvati “hrvatskim papom”.

Blagdan Male Gospe 8. rujna 1991. godine proglasio je svjetskim danom molitve za mir u Hrvatskoj. Posjetio je Hrvate pet puta, Hrvatsku tri puta te Bosnu i Hercegovinu dva puta.

Proglasio je svetima Leopolda Mandića i Marka Križevčanina, a blaženima kardinala Alojzija Stepinca, Ivana Merza i Mariju Petković.

Zaštitnik je mnogih naselja, župa, crkava, kapela i ustanova diljem svijeta, a posvećene su mu i hrvatske župe u Jelkovcu (Sesvete) kod Zagreba i u Petrinji te kapele u Bratini kod Jastrebarskog i u Ključić Brdu kod Velike Gorice.

U Zagrebu je 11.9.1994. godine Papa Ivan Pavao II. vodio misu na hipodromu pred milion ljudi.

Atentat

Dana 13. svibnja 1981. godine na blagdan Gospe Fatimske, Ivan Pavao II. vozio se u otvorenom papamobilu i rukovao se s brojnim vjernicima.  Bilo je 17h 17 min. prije opće audijencije srijedom. Turčin Mehmet Ali Ağca pucao je pištoljem iz blizine i ranio papu u trbuh, kažiprst i desni lakat. Ali Ağca pripadao je turskoj ekstremističkoj organizaciji “Sivi vukovi”. Papa je prebačen u kliniku Gemelli. Na putu do nje, bio je pri svijesti, a u klinici je izgubio svijest. Operacija je trajala oko pet sati. Papa je preživio atentat, ali je kasnije imao ozbiljne zdravstvene posljedice. Nije otkriveno tko je stajao iza atentata. Ali Ağca osuđen je u Italiji na doživotni zatvor. Pomilovao ga je talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi 2000. godine. Nastavio je služiti zatvorsku kaznu u Turskoj do siječnja 2010., jer je prije atentata na papu ubio vlasnika novinske kuće.

Papa je posjetio Ali Ağca u zatvoru 1983. godine i sve mu oprostio. Razgovarali su tiho pa se ne zna sadržaj razgovora.

Papa je atentat povezao s Gospinim ukazanjem u Fatimi 1917. U trećoj fatimskoj tajni, govori se o stradanju čovjeka u bijelom, a atentat se dogodio baš na dan Gospe Fatimske 13. svibnja. Godinu dana nakon atentata, papa je posjetio svetište Gospe u Fatimi u Portugalu. U Gospinu krunu stavio je jedan od metaka, kojeg su liječnici izvadili tijekom operacije.

Bilo je još atentata na papu, koji nisu uspjeli. Pokušani su atentati na ma 1981. godine, u Fatimi 1982. godine, u Sarajevu 1997. godine te još nekoliko njih.

Hercegovački portal