Naslovnica Politika Zbog zločina komunizma oko 100.000 Slovenaca ima pravo na odštetu

Zbog zločina komunizma oko 100.000 Slovenaca ima pravo na odštetu

Zakonsko pravo na odštetu kao žrtve poratnog nasilja komunističkih vlasti nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji je do sada ostvarilo gotovo 35.000 ljudi, ali procjenjuje se da ih je s pravom na taj status tri puta više, objavio je u utorak u Ljubljani Studijski centar za nacionalnu pomirbu.

O trenutnom i potencijalnom broju žrtava s pravom na odštetu govorile su u utorak u Ljubljani predsjednica te javne ustanova formirane 2008. u svrhu proučavanja nepravdi prijašnjeg režima, povjesničarka Andreja Valič Zver i predsjednica povjerenstva za ispravljanje nepravdi iz prošlosti Majda Pučnik Rudl.

“Žrtve zaslužuju pravo na sjećanje te na istinu i pravdu”

Predstavile su pritom podatke iz službenog vladinog povjerenstva za provođenje “zakona o ispravljanju nepravdi” koji regulira tu problematiku, a donesen je 1996. godine,

“Sve žrtve zaslužuju pravo na sjećanje, te na istinu i pravdu”, kazala je Valič te iznijela podatke o do sada 35.000 osoba s pravom na odštetu po tom zakonu.

Zakon regulira pravo na povratak štete i prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja oštećenicima i njihovim najbližima, i to bivšim političkim zatvorenicima i žrtvama koje su bile protupravno ubijene, te njihovim članovima obitelji. Zakon uređuje i postupke za ostvarenje tih prava, ali i mogućnost promjene pravomoćnih presuda, nepravedno donesenih u vrijeme komunističkog režima.

Klasni neprijatelji

Na osnovi dokumentacije spomenutih ustanova koje se bave pravima političkih zatvorenika, nepravedno osuđenih i ubijenih, kako je izneseno na javnoj prezentaciji, komunističko nasilje u Sloveniji u godinama poslije rata bilo je vrlo intenzivno.

Tako je u Sloveniji u poratnom komunističkom nasilju usmrćeno 18.280 slovenskih vojnika i civila na nekomunističkoj strani protivno načelima pravne države. Usto je usmrćeno i više od 100.000 pripadnika drugih “jugoslavenskih” naroda, među njima i žena i djece, iznijela je Majda Pučnik Rudl, navodeći statističke podatke iz različitih publikacija, prenosi slovenska agencija STA.

“U zatvore su smještani takozvani klasni neprijatelji, a bilo je i osam većih i manjih koncentracijskih logora, 4 kaznena logora za prisilni rad, 20 popravnih logora i logora za tzv. društveno korisni rad”, kazala je Pučnik Rudl.

Oduzeta imovina

Njezino povjerenstvo ima podatke da je u Sloveniji bilo ukupno 25.000 političkih zatvorenika te blizu 60.000 slučajeva nasilne eksproprijacije privatnog vlasništva.

Usto, u Austriju je nakon Drugog svjetskog rata protjerano samo iz Slovenije oko 10.000 pripadnika njemačke manjine, iseljen je i dio mađarske manjine.

U Austriju su tada izbjegle bogatije slovenske obitelji kojima je imovina oduzeta, a da slobode nije bilo ni nakon završetka rata govori podatak da se je u poslijeratnim godinama iz Slovenije iselilo u druge europske i prekomorske zemlje šezdesetak tisuća izbjeglica, navode ustanove koje prate provođenje zakona o popravku nekadašnjih nepravdi političkim zatvorenicima, nepravedno osuđenima i ubijenima te nekadašnjim vlasnicima oduzete imovine.

R.I./Hina