Domaća hrana, odnosno poljoprivredni proizvodi proizvedeni organskim načinom bez pesticida i raznih kemijskih preparata, u BiH sve su traženiji te predstavljaju jedan od najvećih potencijala ove zemlje.
Budućnost
Osim domaćih kupaca, za ovom vrstom proizvoda vlada velika zainteresiranost i među strancima. – Ukupan izvoz organskih poljoprivrednih proizvoda iz BiH povećava se iz godine u godinu i velika je potražnja za njima na globalnom tržištu, tako da BiH ima dobre prilike iskoristiti svoje potencijale u ovom sektoru – istaknuto je nedavno na međunarodnoj konferenciji održanoj u Sarajevu, a pod nazivom “Investicije u razvoj organskih proizvoda za međunarodno tržište”. Razlog je to što se sve veći broj malih proizvođača okreće upravo ovakvom načinu proizvodnje. Iako u BiH još uvijek ne postoji registar, pretpostavlja se da u cijeloj regiji djeluje 10000 proizvođača. Procjene su da u Federaciji BiH djeluje 70 organskih proizvođača. U Republici Srpskoj prošle godine bilo je registrirano 28 proizvođača organske hrane, što je za 33 posto više u odnosu na godinu ranije. Iz Saveza udruga organskih proizvođača u Federaciji BiH navode kako je kod njih registriran dio proizvođača s područja ovog entiteta te da je krajnji cilj izrada registra svih koji se bave ovakvim načinom proizvodnje. Registar bi omogućio bolji uvid kako domaćim tako i stranim kupcima i ulagačima, što bi doprinijelo boljem razvoju ove vrste proizvodnje koja je jako popularna u Europskoj uniji, zbog čega je moguće ostvariti i određene poticaje iz EU fondova.
– Organska proizvodnja izbjegava upotrebu mineralnih gnojiva, sredstava za zaštitu bilja, aditiva za stočnu hranu, a rezultat je ukusan i siguran proizvod, visoke hranjive vrijednosti i bogat vitaminima. Zbog toga je taj vid proizvodnje sve više zanimljiv kako proizvođačima tako i potrošačima – kaže Dragana Zec iz Odjela za biljnu proizvodnju pri Ministarstvu poljoprivrede RS-a. Porast broja proizvođača organske hrane, ističe ona, istodobno prati i povećanje površina pod organskim zasadima, kao i rast izvoza.
– Prošle godine površine pod organskom hranom u odnosu na 2017. godinu povećane su za 19 posto, dok je izvoz bio veći za 1,7 milijuna KM. Organske proizvode izvozilo je osam domaćih proizvođača i prerađivača, a najčešće su iz RS-a izvožene sušene gljive, šumsko i ljekovito bilje, prerađevine od voća poput sokova, pekmeza te čajevi i kozmetika. Zec je istaknula da Agencija za agrarna plaćanja RS-a kroz nekoliko mjera podržava organske proizvođače te da će resorno ministarstvo u predstojećem razdoblju posvetiti još veću pozornost poboljšanju uvjeta za razvoj ruralnih područja i organske proizvodnje, koja je idealna za otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje stanovništva na selima.
Mnogo primjera
U Federaciji BiH za investiranje u proizvodnju i otkup organskih proizvoda zainteresirana je tvrtka Biopharm Int. Consortium koja je već potpisala ugovore s određenim brojem proizvođača. Njihovo tržište je uglavnom Azerbajdžan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska… Zvorničko poduzeće “Smrčak”, koje se već 30 godina bavi skupljanjem i plasmanom šumskih plodova, a posljednjih godina započelo je i proizvodnju organske maline i šljive, sve što proizvede i sakupi plasira na tržište Švicarske i EU-a. Trebinjska tvrtka “Anđelić” godišnje u Francusku, Njemačku, SAD i Kanadu izveze eterična ulja i začine u vrijednosti od 1,2 milijuna KM. Takvih primjera još je jako mnogo, a oni pokazuju kako organska proizvodnja i proizvodi visoke kvalitete mogu biti brend ovog područja i cijele regije.
vecernji.ba
