Kulturna manifestacija Šimićevi susreti 2019. održana je od 29. travnja do 3. svibnja u Grudama, Širokom Brijegu, Mostaru i Drinovcima, rodnom mjestu braće književnika Antuna Branka i Stanislava Šimića.
Zahvaljujući Antunu Branku Šimiću, ocu hrvatske moderne književnosti, koji je rođen u selu Drinovci, svaki pučkoškolac u Hrvatskoj, BiH i šire zna za ovo živopisno hercegovačko selo u grudskoj općini. No, malo se znade to da je Jerko Šimić, ugledni zagrebački odvjetnik, sportski novinar i publicist, rođeni brat Antuna Branka i Stanislava Šimića, piše Večernji list BiH. Jerko Šimić rodio se u Drinovcima 1906., a umro u Zagrebu 1992. godine.
Pravo je doktorirao u Zagrebu, gdje se uspješno bavio odvjetništvom, a od 1934. do 1941. godine bio je dužnosnik NK Građanski. Od 1945. do 1948. godine bio je urednik sportske redakcije zagrebačkog Vjesnika. Objavio je dvije knjige o nogometu te “Pisma Tina Ujevića Stanislavu Šimiću”. U Drinovcima su rođeni brojni uglednici iz gotovo svih sfera društvenog života. Prema postojećim podacima, Drinovci su dali oko sto doktora znanosti, a postoji oko tisuću osoba koje su rođene u Drinovcima ili su potekle iz ovog sela, a sebe doživljavaju Drinovčanima, s visokom naobrazbom!
No, Drinovci su posebni po nevjerojatno velikom broju svećenika i časnih sestara – 73 svećenika i 46 časnih sestara! Od 73 svećenika iz Drinovaca, njih 13 pobili su boljševici u partizanskim odorama, a drinovački svećenici u komunističkom sustavu ukupno su odležali oko pedeset godina zatvora. Malo selo, a puno poznatih dalo Kada su u pitanju svećenici, među najslavnijima su fra Paškal Buconjić i fra Anđeo Nuić. U Drinovcima je rođeno oko 40 književnika i publicista s mnoštvom objavljenih knjiga! No, među Drinovačima je i velik broj znanstvenika s ogromnim brojem objavljenih knjiga i radova iz raznih područja znanosti. Razgovarali smo s Drinovčanima koji najbolje poznaju Drinovce i Drinovčane.
Impresivan je niz uglednih osoba rođenih u drinovačkom kraju, među njima su, osim braće Šimić, dr. Vlado Pandžića, književnik i političar, nećak književnika braće Šimić, fra Paškal Buconjić, provincijalni kustod, biskup, domoljub (“hrvatski Leonida”,) graditelj, prosvjetitelj i pisac, fra Anđeo Nuić, provincijal, pisac “Molitvenika fra Anđela Nuića”, koji je u 24 izdanja izašao u više od pola milijuna primjeraka, fra Andrija Radoslav Glavaš stariji, generalni vikar, obnašatelj i v. d. biskupa, pisac, utemeljitelj banke i novina, don Andrija Majić, generalni vikar i obnašatelj dužnosti biskupa (dok je biskup Čule bio u zatvoru) i uznik (četiri i pol godine zatvora), dr. fra Krešimir Pandžić, doktor teologije, ratni provincijal, ubijen u Širokom Brijegu 1945. godine, fra Radoslav Andrija Glavaš mlađi, profesor, znanstvenik, pisac (žrtva komunističkog sustava), dr. fra Bazilije Pandžić, trostruki doktor znanosti, vatikanski arhivar, povjesničar, pisac, ZIRAL-ovac, don Željko Majić, generalni vikar Mostarske biskupije, vicerektor Zavoda sv. Jeronima u Vatikanu, pisac i urednik, don Ivan Tomas, urednik radio Vatikana, emigrant i pisac, fra Krunoslav Pandžić, emigrant, filozof i pisac, don Petar Šimić, salezijanac, propovjednik, graditelj crkve “Mati slobode” u Zagrebu, dr. fra Viktor Nuić, pravnik, pisac, graditelj franjevačkog samostana u Dubravi u Zagrebu i galerist, fra Pio Nuić, arhitekt, projektant i graditelj više od 30 sakralnih objekata i spomenika u Hercegovini, časna sestra Lidija Glavaš, provincijalka i spisateljica, monsinjor don Mate Nuić, fra Vinko Nuić, fra Krsto Ravlić, dugogodišnji uznici u komunističkom sustavu, dr. fra Arkanđeo Nuić, teolog i poliglot (poznavao tri klasična i govorio šest živih jezika), ubijen u Širokom Brijegu 1945. godine, o. Zvonimir Majić, isusovac, poznati misionar, fra Vice Blekić, propovjednik i najpoznatiji pisac “Puta križa” i propovijedi za radijske postaje u Hrvatskoj i pri posjetu sv. oca Ivana Pavla II., fra Ljubo Kurtović, poznati međugorski hodočasnički dušobrižnik, propovjednik i pisac, don Vlado Tomas, don Srećko Majić, fra Stjepan Pandžić, fra Kornelije Ravlić… Antun Branko Šimić (1898. – 1925.), pjesnik, kritičar, esejist, urednik i izdavač, koji se školovao u rodnim Drinovcima, Širokom Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu, svakako spada u sami vrh hrvatske književnosti. Njegov brat Stanislav (1904. – 1960.) značajno je ime u hrvatskoj književnosti, a njihov brat Jerko Šimić i u književnoj javnosti trebao bi više značiti – objavio je knjigu “Pisma Tina Ujevića Stanislavu Šimiću”. Među brojnim uglednicima iz raznih sfera rođenih u Drinovcima su i mr. Mile Akmadžić, gospodarstvenik, političar, diplomat, Ljubica Benović, književnica, scenaristica i urednica na HRT-u, dr. Srećko Tomas, znanstvenik, pisac i političar, Marko Leventić, pisac, dr. Vlado Majstorović, znanstvenik i bivši rektor Sveučilišta u Mostaru, Tihomir Glavaš, arheolog, pisac i istraživač, Petar Majić, političar, pisac i kulturni djelatnik, dr. Damir Eljuga, liječnik, znanstvenik, istraživač i utemeljitelj “Lige protiv raka”, dr. Miro Leventić, liječnik i sveučilišni profesor, dr. Ivan Alerić, liječnik i pjesnik, dr. Anđelko Opačak, znanstvenik, pisac i gospodarstvenik, dr. Krešo Pandžić, meteorolog, Tvrtko i Robert Majić, otac i sin heroji Vukovara, dr. Ivan Alerić, znanstvenik, filozof, poginuli branitelj, Miro Tomas, ratni zapovjednik, član HVIDRA-e, vlasnik GP-a “Toming”, gospodarstvenici Miro Vekić (“Lumen”), Iko Glavaš (“Tegrad”), Boro Leventić (TP “Drinovci”), Miro Rogić (“Pušina”), Srećko Ravlić, Zaharije Šimić, Ivan Čulina, Svetimir Gadže i Miro Čuljak, pjesnikinja Iva Nuić, dr. Zvonko Pandžić, znanstvenik i pisac, Ivica Pandžić, izdavač, Mate Majić, slikar i pedagog, dr. Vlado Nuić, znanstvenik, prevoditelj i pisac, Pere Majić, ekonomist, Tihomir Majić, visoki vojni dužnosnik HVO-a, Marina Alerić Bebić, pjesnikinja, Ivan Radić, istaknuti zastupnik HSS-a u staroj Jugoslaviji, Ivan Bandić, državni tajnik u Vladi Cvetković – Maček, Ilija Glavota, pisac, rođak braće književnika Šimić, Tomislav Opačak, političar, Željko Alerić, poduzetnik, predsjednik NK Cibalia, Hrvoje Kurtović, nogometni sudac u Osijeku, nogometaši Marin Glavaš i Ante Majstorović, Jerko Pandžić, pisac, uznik na Golom otoku, Tihomir Nuić, gospodarstvenik i publicist u Švicarskoj, Ivan Pandžić, predratni gospodarstvenik i hrvatski emigrant, Mate Erkapić, ekonomist, dr. Ferdo Spajić, znanstvenik, dr. Ivanka Majić Balić, znanstvenica, dr. Jerko Nuić, znanstvenik iz područja geologije i rudarstva, dr. Petar Nuić, pravnik, dr. Drago Glavaš, psiholog, dr. Andrija Nuić, ravnatelj bolnice u Travniku, Petar Reks Nuić, poznati odvjetnik, Filip Pandžić, Stjepan Majić Broketa, Petar Nuić, Martin Šimić, Mile Leventić, Nikica Tomas, Dragan Vrdoljak, Mile Glavaš Zelenković, Mirko Glavaš, Slavko Pandžić, predsjednik Društva političkih zatvorenika u Osijeku, Miro Pandžić, filolog, Vlado Glavaš, emigrant i publicist, dr. Vlado Majić, dr. Krešimir Alerić, pravnik, tajnik Sabora RH-a, Luka Eljuga, agronom, dr. Tomislav Majić, veterinar, dr. Berislav Majić, veterinar… Bilo je više političara između dvaju ratova koji su rođeni u Drinovcima, pa i onih nakon Drugoga svjetskog rata.
Jeste li znali… Drinovčani su ponosni na brojne uglednike iz raznih sfera rada i života, čiji su otac ili majka rođeni u Drinovcima pa ih doživljavaju svojima. Među njima su Branimir Glavaš, ratni general i hrvatski političar, Ante Roso, ratni general i poduzetnik, Stjepan Spajić, popularni Rođo, Matt Ravlich, legendarni američki hokejaš, dr. Miloš Bandić, književnik i kritičar iz Zemuna, Vladimir Marinovich, književnik u Kolumbiji, Božidar Majić, zagrebački novinar, pisac i publicist, Antonio Nuić, filmski režiser, mr. Toni Tomas, najtrofejniji taekwando trener, braća košarkaši Ivan, Marko i Luka Tomas, pjevačica Ana Opačak, dr. Domagoj Tomas, povjesničar, fra Domagoj Šimić, gvardijan, graditelj i pisac, Pejo Šimić, pjesnik, Ana Šimić, atletičarka, Ivan Glavota, hrvatski hokejaški reprezentativac, Vladimir Pandžić, umjetnik, Petar Leventić, glumac, Ivan Mikulić, svjetski prvak u parataekwandou, dr. Suzana Vuletić, znanstvenica, dr. Adrijana Majić Filipović, dr. Nataša Nuić Bašić, leksikografkinja, dr. Ivan Trojan, znanstvenik i dramaturg, Anto Gardaš, pisac za djecu, dr. Domagoj Erkapić, kirurg, Tihomir Kundid, hrvatski general, Tomo Bušić, nogometaš, Iva Šimić, televizijska voditeljica, Marta Šimić Mrzlečki, televizijska voditeljica, Margita Pandžić, televizijska urednica, Miljenko Pandžić, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva, dr. Pavle Pandžić, profesor na PMF-u u Zagrebu, dr. Borislav Spajić, vukovarski liječnik, Željko Leventić Okac, visoki ratni odličnik, Jelena Pandžić, hrvatska teniska reprezentativka, Ivan Leventić, šahovski velemajstor, dr. Jerko Glavaš, profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, dr. Ana Kurtović, profesorica na Filozofskom fakultetu u Osijeku, Hrvoje Kurtović, nogometaš NK Osijek, dr. Vlatko Nuić, odvjetnik u Rijeci, Ivan Pandžić Krešin, znanstvenik, dr. Marija Pandžić Krešina, novinarka i kroatologinja, Ivica Buconjić, hrvatski zastupnik i državni tajnik, Dragana Nuić, slikarica i likovna pedagoginja, dr. Ana Pintarić, znanstvenica, Budimir Košutić, političar i dramaturg…
Mnogi Drinovčani djeluju u Mostaru, Širokom Brijegu i drugdje u Hercegovini, Zagrebu te diljem Hrvatske i svijeta. Tako je brojne širokobriješke naraštaje matematiku podučavao Drinovčanin prof. Nikola Šimić, Jerko Leventić, otac glumca Leventića, širokobriješkim osnovcima predavao je njemački jezik. Drinovci su smješteni na jugoistočnoj strani Imotskog polja i spadaju u red velikih hercegovačkih sela. Po popisu iz 1971. godine, Drinovci su imali 3516 stanovnika, deset godina potom 3256, a 1991. godine 2440 žitelja. Prema podacima lista Drinovački zov, u izdanju drinovačkog župnog ureda, Drinovci broje 608 obitelji u kojima živi 2170 osoba. U još 41 kući u Drinovcima stanuje se privremeno. Osnovnu školu pohađa oko 300, srednju školu 120 učenika, a 116 Drinovčana studira. U ovom listu stoji kako je u posljednjih 50 godina prošlog stoljeća u Drinovcima bilo 3225 krštenja, a 1838 sprovoda, dok je u 18 godina ovoga stoljeća bilo 699 krštenja, a 834 umrlih. Čuđenje u svijetu Život u ovom živopisnom mjestu traje još od Tračana iz željeznog doba, Ilira, Kelta i Avara do dolaska Hrvata u stoljeću sedmom. Od 7. stoljeća do dolaska Osmanlija mijenjali su se vladari i smjenjivali sukobi. Drinovci su dugo bili u sastavu Emothae (Imote), jedne od 11 hrvatskih župa. Nakon Požarevačkog mira 1718. godine dio Imotskog kadiluka ostaje u sastavu Osmanskog Carstva i područje Drinovaca postaje dio Bekije (od turske riječi bekiye, a znači ostatak). Dolaskom austrougarske uprave Drinovci postaju općina, a pripadala je kotaru Ljubuški. Drinovci su kao općina funkcionirali i u vrijeme stare Jugoslavije i NDH. U knjizi “Drinovci su čuđenje u svijetu” Drinovčanina Petra Majića stoji.
“Općina Drinovci obuhvaćala je površinu od 162,72 četvorna kilometra, a po popisu iz 1931. godine, u njoj je živjelo 11.611 stanovnika, i to u prebivalištima – selima: Drinovci – 3360 stanovnika, Gorica – 818 stanovnika, Sovići – 2400 (Gornji Sovići 2109 i Bobanova Draga 291) stanovnika, Dragićina – 544 stanovnika, Ružići – 1827 stanovnika i Tihaljina – 2662 stanovnika”. Drinovci obnavljaju župu 1871. godine, a Drinovčani 1896. godine podižu crkvu, tada drugu po veličini (iza sarajevske katedrale) u Bosni i Hercegovini. Tada je drinovački župnik bio Drinovčanin fra Paškal Buconjić koji je kasnije postao biskup Mostarske biskupije. Petar Majić ističe i to kako je u Drinovcima utemeljen prvi inicijalni temeljni ogranak Hrvatske demokratske zajednice BiH. U starom drinovačkom zaseoku Peć, uz cestu Drinovci – Tihaljina, a iznad izvora rijeke Tihaljine, nalazi se poznata Ravlića pećina. Ulaz u pećinu širok je čak 28 metara, dužina prve prostorije iznosi 150 metara, široka je 40 metara, a visina svoda iznosi 20 metara. Radoslav Dodig u svom “Kulturno-povijesnom vodiču kroz Hercegovinu i Bosnu” piše: “U arheološkoj literaturi Ravlića pećina poznata je kao najznačajnije prapovijesno nalazište u Hercegovini, gdje su ljudi kontinuirano boravili od ranog neolitika do sredine brončanog doba (od 5700. do 1500 godina prije Krista)”! No, najnoviji arheološki nalazi govore da su u Ravlića pećini ljudi boravili prije sedam tisuća godina prije Krista! Jezero Krenica u Drinovcima ovalnog je oblika, dugo je 310, a široko 270 metara.
Dubina mu još nije poznata, ronioci nisu uspjeli doći do njegova dna, a, prema nagađanjima, duboko je možda čak i 200 metara! Do sada su ronioci došli tek do 60 metara dubine. Krenica krije razne tajne, a o njima na svoj način filmskim jezikom progovara i cjelovečernji igrani film “Kenjac” redatelja Antonija Nuića koji je podrijetlom iz Drinovaca. Na području Drinovaca 2004. godine puštena je u rad hidroelektrana Peć Mlini, godišnje proizvodnje 83 GWh. Ova hidroelektrana koristi vode rijeke Vrljike koja u Peć Mlinima, drinovačkom zaseoku, izvire kao rijeka Tihaljina te vode Grudskog vrila. Tihaljina u Peć Mlinima izvire iz pećine u krajoliku jedinstvene ljepote. O nekadašnjem životu ovog lokaliteta govore ostaci sedam mlinica po kojima je mjesto i dobilo ime. Ova rijeka koja teče na području Imotskog i Hercegovine od izvora do ušća u Neretvu kroz svoj tok čak devet puta mijenja ime – Culuša, Ričina, Brina, Suvaja, Vrljika, Matica, Tihaljina, Mlade i Trebižat. Petar Majić, autor putopisa “Drinovci su čuđenje u svijetu” kaže nam da, osim izvora Matice i Tihaljine, u Drinovcima postoji još desetak većih sezonskih vrela, desetak ponora. U ovom živopisnom selu, koje je i po prirodnim znamenitostima pravo čuđenje u svijetu, postoji i desetak velikih jama i špilja, među kojima je najveća suha propunta Vrbine – oko 300 metara u promjeru i 200 metara dubine! Kultura, sport… Drinovčani su ponosni na spomenik fra Paškalu Buconjiću, koji je u Drinovcima podignut 1940. godine. Na tom spomeniku ističe se hrvatski grb, po veličini najveći koji je postojao u vrijeme komunističkih vlasti. Petar Majić kaže nam kako je u drinovačkoj osnovnoj školi 40 godina izlazio školski literarni list Naši pokušaji, a drinovački župni ured izdaje župni godišnjak Drinovački zov. Dr. Anđalko Opačak objavio je monografiju zaseoka Drinovačko Brdo “Moje Drinovačko Brdo”.
Utemeljitelj hercegovačkog informativnog zbornika za vjerska i društvena pitanja “Kršni zavičaj” bio je Katolički župni ured u Drinovcima, koji je do 21. broja 1988. godine bio i izdavač. Nakon toga ovaj zbornik izlazio je u izdanju Franjevačkog samostana na Humcu (Ljubuški), a suizdavač je bio Zbornik “Kačić” iz Splita. Tradicionalna kulturna manifestacija “Šimićevi susreti” redovito završavaju u Drinovcima, rodnom mjestu Antuna Branka i Stanislava Šimića, svečanom akademijom, na kojoj se već tradicionalno dodjeljuje književna nagrada “Antun Branko Šimić” Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne. Drinovčani su imali znatnog uspjeha i u nogometu. NK Boljava 2003. godine promijenila je ime u HNK Drinovci i u sezoni 2003./2004. godine klub je dospio do polufinala Kupa BiH. Na tom putu eliminirali su favorizirani NK Sarajevo. U drinovačkom nogometnom klubu nastupao je i nogometaš Ivan Krstanović. Za tri godine bit će 150. obljetnica obnove župe Drinovci, 120 godina prve škole i 125 godina crkve. U povodu tih jubileja planirana je izrada monografije o Drinovcima. Rodno mjesto braće književnika Šimić po mnogo čemu pravo je čuđenje i svijetu. Puno toga vezanog za Drinovce zrelo je za jednu opsežnu znanstvenu analizu.
Večernji.ba
