Više od polovice vrsta morskih pasa i raža Sredozemnog mora ugroženo je, a gotovo trećina njih lovi se do razine izumiranja [1]. Zabrinjavajuće stanje morskih grabežljivaca jasan je signal ukupnog propadanja Sredozemnog mora, čiji je divlji svijet desetkovan prekomjernim izlovom, stoji u novom izvješću svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF).
Uoči Dana svjesnosti o morskim psima (14. srpnja), novo izvješće WWF-a “Morski psi u krizi: poziv na akciju za Mediteran” pokazuje da su neodrživ te ponekad nezakonit ribolov doveli u opasnost opstanak morskih pasa i raža u cijeloj regiji. Nedostatak upravljanja i provedbe, loše vođena tržišta te nedostatak podataka i znanja, situaciju čine još gorom.
„Morskim psima Mediterana prijeti izumiranje. Njihov nagli pad je najozbiljniji signal stanja našeg mora i rezultat je neodgovornih ribolovnih praksi, za što su odgovorne sve zemlje. Morski psi su bili dio našeg mora i kulture tisućama godina. Ukoliko želimo osigurati njihovo postojanje u budućnosti, trebamo djelovati jako brzo“, rekao je Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adriji.
Koje su najveće prijetnje?
Kao što je prikazano u izvješću, prelov je najveća prijetnja mediteranskim morskim psima i ražama, na što utječu sve vrste ribolova. Dvije mediteranske zemlje prednjače po ulovu morskih pasa: Libija (4.260 tona) i Tunis (4.161 tona). Ove zemlje izvještavaju oko tri puta više od Italije (1.347 tona) i Egipta (1.141 tona). Neke se vrste ciljano love te za njih postoji tržište, dok je veći dio uhvaćen kao prilov (neželjeni ulov) i bačen natrag u more kako bi uginuo. Više od 60 vrsta zabilježeno je u kočama, dok u nekim područjima morski psi i raže predstavljaju više od trećine ukupnog ulova parangala. Ogromne količine ulovljene su plutajućim mrežama koje su ilegalne, a kritično ugrožene velike bijele morske psine love se i plivaricama. Značajan dio ulova malih gospodarskih ribolova koji koriste mreže stajaćice također čine morski psi i raže.
Osim ribolova, druge prijetnje sve više pogoršavaju ukupno stanje morskih pasa na Mediteranu. Među njima je plastični otpad kojim se morski psi hrane zamijenjujući ga za hranu ili se pak u njega zapliću, što može uzrokovati smrt. Nadalje, problem predstavljaju i prijevare: DNK testiranje pokazalo je da mnogi potrošači koji misle da jedu mediteransku sabljarku, zapravo jedu ilegalno meso morskog psa. To ima i zdravstvene rizike za potrošače, zbog razine žive koja je daleko iznad sigurnih zakonskih ograničenja u nekim vrstama morskih pasa.
Morski psi su posebno ranjive životinje i bore se za svoj oporavak. Sporo rastu, kasno sazrijevaju i nakon dugog razdoblja skotnosti daju malo mladih, što znači da prekomjerni ribolov može uništiti zalihe koje se onda ne mogu regenerirati. To je nešto što se događa diljem Mediterana i predstavlja veliki problem.
„Zaista nemamo vremena za gubljenje“, dodao je Kanski. „Želimo surađivati s ribarima i vladama kako bismo poboljšali upravljanje našim krhkim morskim resursima i usvojili djelotvorna rješenja za zaustavljanje rasipne prakse neželjenog ulova morskih pasa.“
WWF ističe niz rješenja koja ribari i tijela koja upravljaju ribarstvom trebaju uzeti u obzir; od izbjegavanja kritičnih staništa morskih pasa i raža (kao što su mrjestilišta) do korištenja prilagođene opreme kako bi se izbjegao prilov. Poboljšanje znanja o populacijama morskih pasa i raža te prikupljanje podataka o vrstama kojima se trguje bit će također važno za povećanje napora za očuvanje i osiguravanje pune transparentnosti i zakonitosti u sektoru ribarstva.
Politikaplus
