Primjer koji potvrđuje navedeno je podatak da se u veljači i ožujku 2018. godine iz BiH izvozilo 1300 MWh/h, gdje je EES BiH bio na granici ugroženosti i navedeni iznos izvoza ne bi bio ni odobren da Aluminij nije bio u pogonu.
Kako Klix.ba doznaje Neovisni operator sustava (NOS) u BiH je 15. srpnja ove godine na zahtjev Državnog regulatornog povjerenstva za električnu energiju (DERK) dostavio informaciju o stanju elektroenergetskog sustava nakon isključenja Aluminija d.d. Mostar, a koja sadrži niz izuzetno zabrinjavajućih informacija.
U informaciji se navodi da je sa stajališta sigurnosti rada elektroenergetskog sustava BiH isključenje Aluminija s prenosne mreže imalo izražene negativne posljedice, prvenstveno na stanje naponskih prilika. Navedena informacija je dodatno zabrinjavajuća jer je poznato kako u EES BiH već duže vrijeme postoji izražen problem previsokih napona koji je dodatno pojačan isključenjem Aluminija.
Primjer koji potvrđuje navedeno je podatak da se u veljači i ožujku 2018. godine iz BiH izvozilo 1300 MWh/h, gdje je EES BiH bio na granici ugroženosti i navedeni iznos izvoza ne bi bio ni odobren da Aluminij nije bio u pogonu.
U slučaju kada se sva proizvedena energija ne može plasirati, dotoci u akumulacijskim jezerima, umjesto korištenja za proizvodnju usmjeravaju se na prelijevanje preko brana kao čist gubitak. S ekonomskog aspekta je izuzetno važno imati na umu da je Aluminij trošio 103.000.000 kWh, što izraženo u postotcima predstavlja oko deset posto ukupno preuzete električne energije s prenosne mreže, piše Klix.ba.
Uzimajući u obzir da spomenuta informacija sadrži niz vrlo zabrinjavajućih pokazatelja, tražit će se od NOS-a da sve podatke javno objavi kako bi se jasno utvrdile moguće sustavne opasnosti kada je u pitanju isključenje Aluminija. Spekulira se da će isključenje mostarske kompanije dodatno opteretiti ostale potrošače te je vrlo važno izračunati evidentne financijske gubitke.
Ovaj trenutak dodatno će zakomplicirati poziciju EES u ITC mehanizmu (mehanizam kompenzacije između operatora prijenosnog sistema), pa se postavlja pitanje kakve će biti posljedice, piše Klix. Puno je ozbiljnih pitanja, zbog kojih niti jedna institucionalna informacija ne smije ostati tajna jer po prirodi stvari institucije su dužne upoznavati javnost i reagirati sa mjerama u cilju smanjivanja svih mogućih posljedica.
