Da je turizam iznimno važan za cijelu Hercegovinu, prepoznalo je i Udruženje za promociju turizma, koje će u narednom periodu realizirati, a u suradnji s medijskim kućama, projekt “Znamenitosti Hercegovine”. Cilj je predstaviti hercegovačke bisere… Danas je na redu Čapljina…
ČAPLJINA – Na jugu Hercegovine, gdje se rijeke Trebižat, Bregava i Krupa spajaju s Neretvom smjestila se Čapljina – grad vode, sunca, kamena i cvijeća.
Ovaj grad nudi obilnu turističku i drugu ponudu, počevši od Parka prirode Hutovo blato, Mogorjela, Počitelja i drugih okolnih mjesta, koji obogaćuju ukupni ambijent.
Prirodne ljepote, kulturno-povijesno blago, zemljopisni položaj, komunalni red i opći krajolik, svrstavaju ovaj grad u jedan od najljepših u BiH. Budući da ga krase široke ulice, trgovi, bulevari, zelenilo, perivoji, drvoredi, parkovi, cvjetne aleje, igrališta…, s pravom ga se naziva „Cvijet Hercegovine“.
Mogorjelo
Jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba, Mogorjelo, spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u cijeloj Bosni i Hercegovini. Riječ je o ostacima utvrđene vile suburbane s početka 4. stoljeća, iako je već i u 1. stoljeću nove ere ovdje postojalo poljoprivredno imanje sa zgradama za stanovanje, skladištima i napravama za preradu poljoprivrednih proizvoda. O samom nazivu Mogorjelo postoje dvije teorije.
Prva polazi od toga da je ovo mjesto više puta gorjelo te da je korijen riječi izveden upravo od riječi gorjeti. Druga, vjerojatnija, pretpostavlja da je crkva, sagrađena krajem 5. stoljeća na ruševinama vile, bila posvećena sv. Hermagori – Mogoru, po kojemu je onda i čitav lokalitet dobio ime. Lokalitet je prošao cijeli niz arheoloških i istraživačkih radova, kao i konzervacija te se danas nalazi u vrlo dobrom stanju. Na ovom lokalitetu nalazi se i konjički klub „Vranac“ mjesto okupljanja brojnih zaljubljenika u prirodu i životinje.
Srednjovjekovni grad Počitelj
Počitelj – ovo jedinstveno naselje uvršteno je na UNESCO-vu listu. Iako se grad prvi put spominje u pisanim dokumentima 1444. godine, pretpostavlja se da ga je dao izgraditi bosanski kralj Tvrtko 1383. godine. Ovaj srednjovjekovni gradić imao je mediteranski izgled, ali je nakon turskog osvajanja orijentalno preoblikovan. Mješavina ova dva graditeljska stila daje Počitelju posebnu dimenziju.
Osim izvanredne orijentalne arhitekture i osmanlijskog „štiha“, Počitelj je zanimljiv i poznat kao domaćin likovnoj koloniji sa najdužom tradicijom u jugoistočnoj Europi. Najzanimljiviji objekt u Počitelju je Sahat-kula, visoka tvrđava koja se na vrhu brda izdiže iznad grada.
Ona je bila dom stražarima koji su pazili da ne bi došlo do moguće neprijateljske invazije kroz neretvansku dolinu. U Počitelju danas živi malobrojno i pretežno starije stanovništvo. Uglavnom su to potomci prvih stanovnika ovog srednjovjekovnog grada.
Hutovo blato – najveće zimovalište ptica u Europi
Jednom dijelu Grada Čapljine pripada i Hutovo Blato, jedinstvena submediteranska močvara, smještena u tipičnom kraškom ambijentu. Smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe.
Hutovo Blato je skup više međusobno povezanih jezera, od kojih su najveća: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitavsko.
Osim ornitološke, i biološka osobitost Hutova Blata je iznimno vrijedna. Rijetko se koje mjesto na svijetu može pohvaliti da na tako malom području ima tako veliki broj vrsta. Cjelokupni biljni pokrivač Parka prirode može se podijeliti na četiri tipa vegetacije : vodena, močvarna, livadska i šumska. Vodene površine Hutova blata prekrivene su najvećim dijelom lopočem i lokvanjem.
U sklopu Parka Prirode Hutovo blato, na brežuljku Karaotok, smješten je hotel Park, koji gostima nudi brojne sadržaje.
Sa svojim zemljopisnim položajem, prirodnim ljepotama i izrazito povoljnom mediteranskom klimom, Čapljina spada u gradove s iznimnim potencijalom i za kvalitetnu organizaciju turističkih karnevala.
Karnevalska tradicija
Čapljinski međunarodni ljetni karneval je vrlo značajna manifestacija, koja se nalazi na međunarodnoj turističkoj karti karnevalskih zbivanja i kalendaru međunarodno važnih manifestacija kulture u Bosni i Hercegovini.
Već dugi niz godina uspješno se održava kontinuitet postojanja ove značajne kulturno-scenske manifestacije, ne samo za Čapljinu i Hercegovinu, nego i cijelu Bosnu i Hercegovinu, a potrebno je naglasiti da uvelike doprinosi jačanju prekogranične suradnje sa susjednim i europskim zemljama.
Nastanak Čapljine vezan je i za željezničku postaju, odnosno „Ćiru“, oko čega se tada koncentrirao život.
Vlakom koji danas prometuje na relaciji Sarajevo-Čapljina svakodnevno se u prosjeku preveze oko 170 putnika, od toga oko 30 putnika nastavi svoje putovanje ugovorenim autobusnim prijevozom prema Neumu, Makarskoj i Splitu.
dnevni-list.ba
