KOLIKE su zaista plaće u Rimac Automobilima pitanje je koje je intrigiralo javnost, s obzirom na to da se na raznim financijskim servisima mogao pronaći podatak da su plaće ispod pet tisuća kuna.
Ta brojka izgledala je nevjerojatno, s obzirom na to da dobar dio Rimčevih zaposlenika čine visoko kvalificirani inženjeri koji imaju specifična znanja, a neki od njih su u Svetu Nedelju došli raditi i iz inozemstva. Mate Rimac napisao je tekst u kojem otkriva kolike su zaista plaće u njegovoj kompaniji i kako je došlo do razlike koja se prikazuje na Fini i onoga što se isplaćuje.
“U Rimac Automobilima su prosječne plaće 12.000 kn neto, dok Fina i drugi financijski servisi prikazuju 4600 kn.
Disclamer: S ovim ne želim kritizirati Finu i druge institucije — ne smatram da je namjera u pitanju, nego legacy problem s kojim se nitko nije bavio. Mi smo prije par godina pokušali riješiti problem i od tad više puta razgovarali s nadležnim institucijama. Najavljeno je da će se napraviti određene izmjene da se ovaj problem riješi, no kako se problem još nije otklonio, želim dati više informacija u vezi ove problematike.
Hrvatska je dosta loše pozicionirana po investicijama u R&D-u i inovacijama u Europi što će se, nadam se, uskoro promijeniti.
Ulaganje u R&D (% BDP-a); Izvor Eurostat, Ekonomski Lab
Indeks inovativnosti (0–100); Izvor Eurostat, Ekonomski Lab
Unatoč tomu su tvrtke koje ulažu u R&D zakinute. Svi izdaci za razvoj se MORAJU knjižiti pod nematerijalnu imovinu — gdje se takvi izdaci akumuliraju dok ne kreće eksploatacija te investicije. Takav način knjiženja nije naš hir niti nam daje ikakve prednosti u operativnom poslovanju (i dalje plaćamo pune doprinose na te plaće itd.) — to je jednostavno pravilo bilo gdje u svijetu — kod nas je i propisano zakonom. U našem slučaju se svi troškovi za razvoj automobila ili drugih sustava koje razvijamo knjiže na nematerijalnu imovinu dok ne krenu prihodi od tih proizvoda — što u slučaju razvoja automobila može biti 5 ili više godina. U slučaju C_Two će to biti oko 100M Eura investicije (plaće, prototipovi, alati, testiranja…). Kada krene isporuka kupcima, kreće i amortizacija akumuliranih troškova. U te troškove spadaju i plaće ljudi koji rade na razvoju, što čini veliki dio naših zaposlenih. Isplaćene plaće knjižene na taj način Fina ne uzima u obzir prilikom izračuna prosječne plaće u poduzeću, dok uzima u obzir broj ljudi (ne isključuje ih brojčano iz izračuna — dakle svaki zaposlenik koji radi na R&D-u doprinosi umjetnom smanjenju prosječne plaće u statistici).
Takva praksa praktički kažnjava ulaganje u R&D — isto R&D ulaganje kojeg su nam puna usta.
Meni je to suludo i za takvu praksu ne vidim nikakav logičan razlog — čini se da je u pitanju greška sustava koju nitko nije primijetio. No ta greška nama i drugim tvrtkama koje ulažu u R&D izaziva štetu. Mi te plaće isplaćujemo na apsolutno isti način kao i sve druge i na njih plaćamo iste namete i doprinose državi. Detaljnije objašnjenje ovog problema se može pronaći u dopisu koji smo slali Fini prije 2 godine:
Dok zbog gore navedenog problema ispada da su plaće u RA-u smiješne, situacija je sasvim drugačija — prosječna neto plaća u RA-u je oko 12.000 kn, uključujući prijevoz, odnosno oko 11.000 kn bez njega. Ako uključimo ostale benefite (božićnice, uskrsnice…) prosječna plaća je iznad 13.000 kn neto. Ovdje se može vidjeti povijest naših plaća:
Istovremeno, na servisima poput Poslovna Hrvatska dobivamo ovu sliku:
Upozoravao sam i Bisnode (vlasnik servisa poslovna.hr) na ovaj problem, ali oni samo prenose podatke Fine i smatraju da je točnost podataka Finina odgovornost.
Ne tvrdim da su naše plaće fantastične — nama je želja mjeriti se s najboljima i želimo, u skladu s mogućnostima, imati značajno veće plaće u budućnosti. No s obzirom na to da mi nismo isključivo razvojna firma (imamo velik dio zaposlenika koji nisu inženjer/white collar — proizvodnja, održavanje…), smatram da je trenutno stanje dobro i konkurentno u regiji i svakako u Hrvatskoj. Prosjek je još relevantniji s obzirom na to da nam je omjer prosječnih plaća i plaća managementa vrlo mali u odnosu na „svjetske“ firme — ja primam manje od 3x prosječne plaće u firmi, dok je u SAD-u odnos CEO-a i „radnika“ preko 300x — stoga je naš prosjek doista realan prosjek firme.
Iz rekapitulacija obračunatih troškova se može vidjeti i da isplaćujemo preko 1.000.000 € plaća mjesečno, odnosno pola milijuna eura poreza i doprinosa — svaki mjesec — ne računajući Greyp, vanjske suradnike i studente.
Osim dezinformacije o prosječnoj plaći je i način o računanju broja zaposlenih za firmu poput RA potpuno neadekvatan. Fina računa broj zaposlenih na temelju ukupnog broja radnih sati u jednoj godini. Za tvrtke koje, poput RA, brzo rastu — taj podatak nema veze s realnim stanjem. RA je u 2018. godinu ušao s 232 stalno zaposlena, a zaključio je godinu s 399 (vidi sliku ispod), dok u Fininim izvještajima stoji da imamo 316 zaposlenih. Krajem listopada smo imali 513 stalno zaposlena + 83 studenta i vanjskih suradnika. Uz kolege iz Greypa smo na 665 — ne brojeći naše zaposlenike u JV-u u Kini. Dakle RA i Greyp imaju preko 575 stalno zaposlenih te 93 studenata i vanjska suradnika, dok će na raznim portalima stajati sasvim druge brojke. Za ovaj slučaj razumijem da Fina i druge institucije ne mogu prilagođavati svoje sustave i procese anomalijama poput RA, no želim ukazati na to da brojevi na tim portalima nisu relevantni za mnoge brzorastuće tvrtke, pogotovo ako ulažu u R&D. Ovo nije samo problem za RA, nego i za mnoge druge tehnološke i brzorastuće tvrtke — problem koji bi trebalo biti relativno lako otkloniti.
Nadam se da će ovaj problem biti otklonjen kako tvrtke koje ulažu u R&D u buduće neće imati ovaj problem i prikazivati realno stanje tvrtki poput RA”, napisao je Mate Rimac na Medium.comu.
Index.hr
