Nije Hercegovina španjolska pokrajina Granada koja po šipku ime dobi, međutim ono što se u zadnjih desetak godina događa s tim obilježjem jeseni, mimo je svih očekivanja. Intenzivni nasadi pod šipkom se ne povećavaju, cijelo desetljeće zamrznuti su na oko 55 hektara, a ni cijena se ne pomiče s mrtve točke. Točnije s obzirom na ljekovita svojstva šipka i bogatstvo vitamina trenutačno se na Veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine, krčme po mizernih 0,70 pa do rijetko 1,5 KM. S druge strane podjednako ljekovite masline, odnosno maslinovo ulje, doživljavaju pravi procvat. Bez obzira što urod zna omanuti, iz godine u godinu podižu se novi nasadi, tako da je prema procjenama maslina dogurala na oko 450 hektara intenzivnih nasada.
Iako je akcent upravo održane desete, jubilarne, promotivno-ocjenjivačke i znanstveno-stručne radionice na temu „Šipak” u organizaciji federalnog Agromediteranskog zavoda u Mostaru, bio na divljem šipku, ipak su mu obilježje dali problematika plasmana i potraga za novim tržištu prihvatljivijim sortama. Prof. dr. Marko Ivanković, direktor federalnog Agromediteranskog zavoda istakao je i jedan sustavni problem:
„Nema neophodnih poticaja koji je nekada bio 25 posto od investicije iz federalnog proračuna, ali očekujemo da će se ta situcija u 2020. godini promijeniti u smislu stimuliranja podizanja višegodišnjih nasada ne samo šipka, nego i masline, vinove loze i ostalog značajnog za Hercegovinu. Bez stimulativnih mjera neće biti podizanja broja hektara pod ovom proizvodnjom”, naglasio je direktor Ivanković.
Tijekom znastveno-stručnog dijela radionice i nakon nje, čuli su se zanimljiv prijedlozi i neke inovacije u sortimentu. Tako je primjerice, mr. Aida Kohnić iz čapljinske tvrtke „Dušica”, navela primjer proizvođača iz Gabela Polja koji je sa sortom ciparski rani već u petoj godini dostigao prinose od 40 kilograma po stablu! Okupljeni proizvođači su taj podatak propratili s nevjericom. Valja reći da ta sorta ima i svoje druge prednosti, kao što je izražena crvena boja ploda i rano dozrijevanje koje se preklapa s turističkom sezonom. Dojam je da će ta svojevrsna razmjena mišljenja, razdrmati domaće proizvođače šipka i popularizirati šipak. U taj koncept uklopila se i prezentacija stroja za cijeđenje šipka, inovacija Ante Sušca iz Cerna kod Ljubuškog.
Uz mr. Aidu Kohnić, koja je govorila o temi „Praktična iskustva i rezultati s terena u uzgoju i preradi šipka na području Hercegovine” u stručnom dijelu radionice još su govorili prof. dr. Pulina Šaravanja s Agronomskog i tehnološko-prehrambenog fakulteta, tema „Neka pomološka i kemijska svojstva divljeg šipka” i doktor znanosti Miro Barbarić stručni savjetnik FAZ-a, izlagao je izlagao o temi „Perspektiva divljeg šipka u Hercegovini”. Na desetoj jubilarnoj radionici nije bilo ocjenjivanja nego su vodećim proizvođačima u Hercegoini uručene zahvalnice.
Dušan Musa
