Drugo, dopunjeno izdanje knjige novinara i pisca iz Ljubuškog Dušana Muse “Hercegovački ustanak 1875. – 1878. – akteri, istine i zablude” objavljeno je ovih dana u izdanju izdavačke kuće Rabic Sarajevo. Musa je u razgovoru za Fenu kazao kako je drugo izdanje knjige, koja se sada tretira kao znanstveni rad, dopunjeno recenzijom prof. dr. Marinka Marića sa Sveučilišta iz Dubrovnika te osvrtima magistra Marka Tonija Brkića i publiciste Slobodana Šajića iz Sarajeva.
”Također, urađen je indeks imena, mjesta i pojmova što je sveukupno novih 28 stranica”, kazao je Musa. Podsjetio je da knjiga tretira razdoblje od prvih upada osmanskih postrojbi na teritorij današnje Bosne i Hercegovine, 1386. godine, pa sve do prvih godina Prvog svjetskog rata, koje je bilo vrlo turbulentno razdoblje za narod BiH.
”Jake osmanske postrojbe 1386. godine stigle su do Neretve, a već naredne godine kod Bileće ih je dočekao vojvoda Vlatko Vuković te ih strašno potukao, a njihov vođa se jedva uspio spasiti bijegom. Po nekim procjenama bilo je oko 18 000 osmanskih vojnika, a samo oko 6 000 Hercegovaca s vojvodom Vukovićem”, kazao je Musa.
Osmanlije smišljeno osvajale Bosnu i Hercegovinu
Naveo je kako knjiga obrađuje razdoblje osmanske vladavine.
”U knjizi je opisano kako su osmanlije smišljeno osvajale Bosnu i Hercegovinu. Oni su vrlo pedantno i strateški išli na Bosnu i Hercegovinu, svjesni da njihova konjica, koja je bila strah i trepet, ne može doći do izražaja, pa su Bosnu i Hercegovinu slabili na način da su ubacivali svoje ljude. Hrvoje Vukčić Hrvatinić tu je prvi uveo osmansku vojsku, točnije oko 10 000 ratnika, a uskoro nakon što se sve to dogodilo došao je i Hercegovački ustanak kao bunt naroda, i to ne protiv osmanske vlasti u Carigradu, nego protiv begova koji su bili nemilosrdni prema kmetovima”, opisao je Musa.
Dodao je kako su se ustanici borili malo više od tri godine, nakon čega je Berlinskim kongresom današnja BiH, odlukom velikih sila, povjerena na upravu Austro-Ugarskoj. ”Zbog dugotrajnih borbi velik broj stanovništva povukao se iz BiH, tako da je na austrijsko područje stiglo oko 200 000 izbjeglica, a u Crnu Goru oko 40 000. Pod pritiskom te izbjegličke krize i svega što se događalo došli smo do održavanja Berlinskog kongresa koji je trajao od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine i na njemu je zaključeno da se pokrajina Bosna i pokrajina Hercegovina povjere Austro-Ugarskoj”, opisao je Musa.
Napomenuo je kako se krizom koju je izazvao Hercegovački ustanak cijela problematika BiH internacionalizirala te su praktično i tadašnji Muslimani kao narod priznati.
Zadovoljstvo
Istaknuo je kako je knjiga značajna i u smislu da otklanja dvojbe da je ustanak započeo u Nevesinju. ”Čitajući knjige našao sam da su već 1876. godine dva engleska putopisca Arthur Evans i William Stillman bili na ovom području i registrirali sve u svojim knjigama koje su izašle samo pola godine, ili godinu dana nakon njihova povratka u Veliku Britaniju. U njima su naveli kako je Ustanak počeo u Dračevu kod Čapljine i nakon toga više nema nikakve dvojbe – kazao je Musa.
Što se same knjige tiče, Musa kaže kako je nastajala oko pet godina te da je koristio uglavnom antikvarne knjige. ”Uz literaturu, uglavnom antikvarne knjige, za izradu ove knjige koristio sam i podatke do kojih sam dolazio u državnom arhivu Crne Gore u Cetinju, zatim podatke iz Beograda, a na našem području zapravo ima najmanje podataka o onome što se nas najviše tiče. Tri puta išao u Ostrogon u Mađarskoj gdje je vođa navedenog ustanka, vojvoda don Ivan Musić studirao bogosloviju, kako bih našao neke podatke o njemu, njegovom ponašanju, o tome kakav je bio student i slično. Navedene podatke sam uspio pronaći i za mene je to vrlo važno”, kazao je Musa.
Za ovu knjigu, kako kaže, nije imao nikakve financijske pomoći, a sama priprema, istraživanja, prikupljanje materijala i izdavanja knjige koštalo ga je oko 15 000 maraka. ”Moje zadovoljstvo na kraju je veliko iz razloga što se tih prvih 300 primjeraka dijelom rasprodalo, a dijelom sam ja kao autor iz obzira prema ljudima koji su mi pomagali darivao knjigu. To je način na koji autori vraćaju svoj dug prema osobama koji im pomažu”, naveo je Musa.
FENA
