Polaganjem cvijeća na spomen-obilježju i služenjem mise na groblju Topala, u Vitezu je u četvrtak je obilježena 26. obljetnica stradanja Hrvata u naselju Buhine Kuće, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Zločin nad hrvatskim braniteljima i civilima u selu Buhine kuće nadomak Viteza 9. siječnja 1994. godine počinile su postrojbe Armije RBiH i taj se datum smatra jednim od presudih za opstanak Hrvata u tom dijelu BiH koje su snage Armije RBiH pod opsadom držale godinu dana. Zločin u Buhinim kućama dogodio se svega nekoliko dana nakon zločina u Križančevom selu, također kod Viteza, kada je počinjen zločin nad 64 Hrvata u Križančevu selo, najvećem stratištu Hrvata u BiH.
Tijekom ratnih sukoba između Armije RBiH i HVO-a, 9. siječnja 1994. godine u Buhinim Kućama, Armija BiH iskoristila gustu maglu i u napadu probila crtu obrane Viteške brigade HVO-a u Buhinim kućama te presjekla prometnicu Vitez – Busovača. U Buhinim kućama postrojbe A BiH pobile su tada 27 hrvatskih civila i vojnika. U pet ujutro počeo je napad na Buhine kuće iza kojeg su ostale masakrirana žene, starci, ranjena djeca i unakažena tijela zarobljenih vojnika HVO-a koje su vezali žicom. Zapaljeno je i desetak kuća i gospodarskih objekata u vlasništvu Hrvata tog sela. Najmlađa žrtva pokolja je dvogodišnji dječak Danijel Grbavac. Hrvatski branitelji su zarobljeni i masakrirani. Identifikacija izvršena mjesec dana kasnije u Vitezu, u veljači 1994. godine, najbolje govori o kakvim se krvnicima radilo budući da su tijela hrvatskih branitelja izrezana i motornom pilom na dva tijela, poput onog ubijenog Marka Buhića.
Napadne operacije ABiH u Srednjoj Bosni počele su sredinom siječnja 1993. a nastavile su se do travnja 1994. godine odnosno do potpisivanja Washingtonskog sporazuma. Posljedica tih operacija je etničko čišćenje Hrvata iz Srednje Bosne, ukupno je izbjeglo i protjerano 152.950 Hrvata, ubijena je 1051 civilna osoba, od toga 121 dijete, a ubijeno je 644 zarobljenih vojnika HVO čime dolazimo 1695 ubijenih hrvatskih civila i vojnika prema dostupnoj historiografskoj dokumentaciji.
Postupci vođeni protiv zapovjednika Armije RBiH pred Haškim tribunalom nisu rasvijetlili zločin nad Buhinim kućama. Optužnica protiv zapovjednika OG Bosanska Krajina, generala Mehmeda Alagića je sadržavala i Buhine kuće, međutim, Alagić je preminuo i time je kazneni postupak okončan. Pred Sudom BiH ni nakon 26 godina nitko nije odgovarao za ovaj zločin.
Tom prigodom u organizaciji Udruge Specijalne policije središnje Bosne “Munje” u suradnji sa ostalim braniteljskim udrugama u motelu Bor održan je okrugli stol na temu “Nekažnjeni zločini nad Hrvatima središnje Bosne od strane tzv. Armije BiH”.
Na okruglom stolu govorili su izaslanik Ministra obrane Republike Hrvatske Zdravko Vladanović, Željko Raguž ravnatelj hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, general i zapovjednik odbrane Središnje Bosne Ilija Nakić, te Ilija Milić predsjednik udruge Specijalne policije Munje.
