Nijaz Hodžić, jedan od istaknutih članova građanske inicijative „Jer nas se tiče“ dužan je Gradu Mostaru oko 45.000 KM po osnovi rente i naknade za uređenja građevinskog zemljišta na kojemu se nalazi njegova kuća u blizini regionalne deponije otpada na mostarskom Uborku, saznaje Hrvatski Medijski Servis.
Također, HMS doznaje da većina vlasnika kuća, koje se nalaze u blizini deponije Uborak nije platila spomenutu rentu i naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, sukladno odluci tadašnje mostarske Općine Sjever.
Inače, spomenuti Hodžić je prije pet dana medijima kazao da će, ukoliko se situacija oko Uborka na razriješi do 8. siječnja članovi inicijative „Jer na se tiče“ „sve blokirati“.
Održali sastanak sa predstavnicima gradskih i županijskih vlasti
U Mostaru je danas održan sastanak građana okupljenih oko građanske inicijative „Jer nas se tiče“ s predstavnicima gradskih i žpanijskih vlasti, a tema sastanka bila je rješavanje problema deponije na Uborku, koja od 4. prosinca radi bez ekološke dozvole.
Kako je izvijestila BHRT, ovo je treći sastanak, kojim je odblokiran proces traženja nove lokacije, a prijedloge novih lokacija očekuju na narednom sastanku za deset dana.
Omer Hajdur, iz inicijative „Jer nas se tiče“, rekao je da je usuglašeno da za deset dana dođu s pet lokacija koje bi mogle biti buduće lokacije deponije.
Pitanje je zašto deponiji Uborak nije izdana nova okolišna dozvola i kome je u interesu da se Mostarci, a time indirektno i ostali dijelovi Hercegovine koji smeće odlažu na Uborku, drže u neizvjesnosti .
Bespravna gradnja uz Uborak
Po ustaljenoj matrici, nakon kraćih zatišja, u javnosti se redovito pojavljuju senzacionalističke priče koje govore kako deponiju Uborak treba zatvoriti i premjestiti zbog štetnih supstanci koji se na nju odlažu te zbog utjecaja na lokalno stanovništvo.
Podsjećamo da je ova regionalna deponija u rad puštena 1960. godine. Ogromna većina građana koji žive uz deponiju svoje je kuće izgradila bespravno, a najnovije otkriće HMS-a samo potkrepljuje dosadašnje teze o kolektivnim i individualnim interesima o zatvaranju Uborka. Sada ti isti građani blokiraju dva važna projekta – nastavak razvoja deponije Uborak i izgradnju Koridora Vc koji treba proći uz samu deponiju.
Smeće upropastilo i EPK 2024?
Očito je da postoje interesne skupine kojima je stalo da se Mostar i Hercegovine ne razvijaju pa preko stanovnika koji žive uz deponiju ostvaruju svoje partikularne političke ciljeve.
Prvo je u javnost plasirana priča o prisustvu kancerogenog piralena na Uborku, koji je, kako kažu, sastavni dio mulja na pročistaču otpadnih voda. Nakon toga su relevantne institucije iz Zagreba, Češke i Sarajeva potvrdile da nema govora o prisustvu nedopuštene količini piralena.
Upućeni tvrde da je upravo blokada Uborka, zbog koje su mostarske ulice bile zakrčene smećem u najvrućim ljetnim danima, odgovorna za to da Mostar nije dobio titulu Europske prijestolnice kulture za 2024. godinu.
Nejasno zašto FMOiT ne izdaje okolišnu dozvolu
Nejasno je zašto Federalno ministarstvo okoliša i turizma ne produžuje okolišnu dozvolu mostarskoj deponiji. Stručnjak za okoliš koji je upućen u događanja oko mostarske deponije ističe da je sasvim nelogično da se rezervirani prostor od cca 12 hektara od strane FMOiT-a ne smatra dijelom JP Deponija, na koje po potrebi treba dograđivati nove odlagališne površine, građene prema najstrožim zahtjevima za takve objekte. Ističe da je sav prostor unutar ograde poduzeća je „deponija“.
Stručnjak tvrdi da je deponija dostavila zahtjev za obnovu Okolišne dozvole tijekom rujna (cca 300 stranica s prilozima) u kojima je detaljno opisan rad JP Deponija. Ističe da su potrošene velike svote novca da se uradi traženi konstantni višegodišnji monitoring voda, tla, buke itd., od strane akreditirane i ovlaštene ustanove i utvrđeno je da s ukupnog prostora „deponije“ nema nedozvoljenog djelovanja na sastavnice okoliša.
Uloga komšićevca Džubura
U skupini onih koji javnim istupima daju do znanja da im je stalo da Uborak bude blokiran je i Komšićev parlamentarac (zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH) Ahmet Džubur („ugledni“ obiteljski ekološki biznismen) koji je nedavno mostarskog gradonačelnika Ljubu Bešlića optužio za „urotu protiv građana sjevernog dijela grada kojega želi trajno kontaminirati.“
Ahmed Džubur, dugogodišnji dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta u Mostaru, osoba od povjerena drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Optužio je i bivšeg visokog predstavnika u BiH, Miroslava Lajčaka, da je mostarskom gradonačelniku Bešliću rekao u kojem će institutu u Pragu vršiti testiranja na piralen da bi nalaz bio negativan. Dakle, on je Prag, za potrebe obrane svoje izmišljene teze ili iz pukog neznanja, smjestio u Slovačku./R.I./HMS/
