Naslovnica Društvo Samo dva praznika slave se u cijeloj BiH – Nova godina i...

Samo dva praznika slave se u cijeloj BiH – Nova godina i 1. svibnja

Da nije Nove godine i Praznika rada, BiH ne bi imala nijedan blagdan koji bi se obilježavao jednako u cijeloj državi.

 

Ova dva međunarodna praznika prihvaćena su u oba entiteta i sva tri naroda, dok svi ostali datumi i njihovo povijesno i sadašnje značenje bude različite emocije i izazivaju oprečne reakcije kod Bošnjaka, Srba i Hrvata. Ukupno 22 neradna dana Stoga ne čudi što ni nakon četvrt stoljeća od završetka rata BiH nema krovni zakon o praznicima, kojih je u Federaciji 11 (10 neradnih), a u Republici Srpskoj 12, uključujući i vjerske blagdane.

 

Pravno, politički i povijesno za svaki od „važnih“ datuma postoje tri nacionalna tumačenja. Tako je 9. siječnja tek prvi u kalendarskom nizu spornih datuma u BiH. Već 1. ožujka uslijedit će, već tradicionalno, prepucavanja oko obilježavanja Dana neovisnosti BiH. Ovaj datum, kao prisjećanje na referendum o proglašenju neovisnosti BiH 1992. godine, doživljava se kao blagdan samo u entitetu Federacija BiH, Srbi ga ignoriraju, pravdajući to činjenicom da je većina srpskog stanovništva bojkotirala referendum o neovisnosti te tvrdnjom da je on zapravo bio „uvod u rat“. Osporavaju i njegovo pravo utemeljenje, jer je, ističu, praznikom proglašen prije potpisivanja Daytona. Najveća blagdanska konfuzija ipak vlada u studenome kada tri naroda obilježavaju tri različita blagdana u svega nekoliko dana razmaka.
Hrvati 18. studenoga obilježavaju Dan utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Na većinski hrvatskim prostorima organiziraju se razne svečanosti u povodu toga i podsjeća se na to da su Hrvati u većem broju opstali na onim prostorima BiH koji su bili pod kontrolom HVO-a, odnosno HZ Herceg-Bosne. Također se ističe da su Hrvati Herceg-Bosnu Washingtonskim sporazumom „ugradili“ u Federaciju BiH. Dok Srbi nemaju zamjerke, Bošnjaci redovito oštro reagiraju na obilježavanje ovog datuma. Tvrde kako je Herceg-Bosna bila paradržava i da je njezinim čelnicima presuđeno u Haagu za ratne zločine. Samo nekoliko dana poslije, 21. studenoga, u Republici Srpskoj obilježava se Dan uspostave Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, na datum kada je 1995. potpisan Daytonski sporazum. U tom entitetu je ovo i neradni dan, dok se u Federaciji ne smatra praznikom niti se obilježava na bilo koji način.

 

Četiri dana kasnije je 25. studenoga, koji se u Federaciji BiH obilježava kao Dan državnosti BiH, a povod je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a na taj datum 1943. Ovaj blagdan je postojao i u socijalističkoj BiH, a službeno obrazloženje je da je tog datuma BiH obnovila svoju državnost. Iako ga formalno poštuju Hrvati u Federaciji BiH, vrlo su rezervirani prema ovom prazniku, jer ističu da se danas ne poštuju temeljni zaključci ZAVNOBIH-a o jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Srbi potpuno odbacuju ovaj praznik, iako ne spore povijesnu ulogu ZAVNOBIH-a. Ipak, kažu da je njegov značaj devalviran onog trenutka kada se u BiH prestao obilježavati 29. studenoga, odnosno datum zasjedanja AVNOJ-a i dan bivše SFRJ. Još je mnogo drugih datuma iz bliže i dalje prošlosti BiH koji se u entitetima i među konstitutivnim narodima različito tumače i obilježavaju. Bosanskohercegovačko društvo nacionalno je duboko podijeljeno i osim nekoliko međunarodnih praznika gotovo je nemoguće naći datume koji bi bili uvršteni u državni zakon prihvatljiv za sve.

 

Zato su i propali svi pokušaji da se jedan takav propis donese u postdaytonskoj BiH. Identitet i povijest Neki rješenje vide u nametanju takvog zakona od visokog predstavnika, podsjećajući da BiH ni danas vjerojatno ne bi imala zastavu ni grb da nije bilo takve intervencije. Slično je i s himnom koja ima glazbu, ali ne i tekst. U nekoliko navrata povjerenstva su pokušavala doći do općeprihvaćenog teksta, ali bez uspjeha. Stoga je malo realno da će u budućnosti oko bilo kojeg identitetskog ili povijesnog pitanja, pa i bitnih datuma, biti moguće postići konsenzus u BiH.

 

Večernji.ba