Kada se govori o uvozu u Hrvatsku, kruh, peciva i kolači u samom su vrhu prehrambenih proizvoda, a dio dolazi u trgovačke lance zamrznut pa ih ovdje samo dopeku.
Godišnje u prosjeku pojedemo čak 62 kilograma pekarskih proizvoda, po čemu prednjačimo u Europskoj Uniji, a svaki peti kruh na našem tržištu uvezen je zamrznut, kao i većina pekarskih proizvoda.
“Podaci su alarmantni ako uzmemo da nam je od ulaska u EU trend uvoza kruha u porastu. U prvih sedam mjeseci uvoz kruha porastao je gotovo 30%, slatkih proizvoda 28%, rekla je Nada Barišić iz Žitozajednice.
“Hrvatska je lani uvezla kruha za 75 milijuna eura – najviše uvozimo iz Poljske, Njemačke, Slovenije i Italije, kazao je Dražen Miloloža iz HGK, piše turizmoteka.hr.
Čak 50 posto uvoza su fini pekarski proizvodi. Veliki trgovački lanci jačaju. Nude bogat izbor i jeftinije pekarske proizvode. Kupci su zadovoljni zbog mogućnosti izbora. Inače smo veliki potrošači kruha. Svatko od nas na godinu pojede čak 62 kilograma pekarskih proizvoda, po čemu smo u vrhu u Europskoj Uniji.
Raste i zanimanje za bezglutenske pekarske proizvode. Riječ je o pekarskim proizvodima koji su skuplji. Zapakirani i nezapakirani pekarski proizvod mora imati deklaraciju na kojoj su svi sastojci i alergeni. U kruhu tako ne bi trebalo biti više od 14 grama soli na kilogram. Dio proizvođača toga se ne pridržava.
Zbog brzog tempa života, ali i sve slabije platne moći pekarski proizvodi sastavni su dio naše svakodnevne prehrane. Pojedemo li samo dvije kriške kruha, unijeli smo trećinu preporučenog dnevnog unosa.
Pravilnik o smanjenju soli odnosi se samo na domaće proizvode, ne i na one iz drugih zemalja članica. Neke naše pekarske industrije i izvoze, no malo tko ništa ne uvozi. Većina pekarskih proizvoda na našim policama prodaje se pod etiketom “svježe ispečeno”, a najčešće je riječ o polugotovim proizvodima koji zamrznuti na isporuku čekaju nekoliko mjeseci pa i godina.
