Neću vas iznevjeriti, poručio je Miroslav Škoro nakon prvoga kruga predsjedničkih izbora, nakratko napuštajući političku scenu, istodobno i pompozno najavljujući veliki povratak.
Dok se Škoro odmarao, oči Hrvatske desnice bile su uprte prema njemu. Sa strepnjom su se očekivale njegove šture objave na društvenim mrežama, secirala se svaka rečenica i svaki se potez dočekivao s puno razumijevanja, jer više od 400 tisuća osvojenih glasova u prvoj rundi borbe za Pantovčak mnogi su doživjeli kao jedinstvenu, pa i povijesnu priliku.
Na Škorina je pleća pala gotovo mesijanska uloga, on je trebao biti taj koji će okupiti sve raslojene desne frakcije, čiji je samostalni politički potencijal trivijalan. To se dalo naslutiti i iz njegove kampanje za predsjedničke izbore, u kojoj su ga podržavali ponajprije predstavnici Hrvatskih suverenista, a zatim i mostovci. No, izgleda da ujedinjenje s predsjedničkih izbora na koje su se predstavnici raslojene desnice oslonili na parlamentarnim izborima neće polučiti uspjeh.
‘Kreće raskol’, ispod glasa i razočarano poručuju predstavnici Hrvatskih suverenista, koji smatraju da ih je Škoro iskoristio, iznevjerio i ostavio na cjedilu. Naime, kako kažu, od predsjedničkih izbora Škoro s njima nije ni pokušao uspostaviti kontakt, premda su se najavljivali počeci pregovora o zajedničkoj političkoj platformi s kojom su trebali izaći na rujanske parlamentarne izbore.
‘Škoro je razgovarao samo s Ružom Tomašić, najavljivao je sastanke i pregovore, a onda je nama iza leđa odlučio osnovati stranku i nazvati je svojim imenom. To nije suverenizam, to nije ono što smo planirali, niti smo se tako dogovarali. Hrvatski suverenisti na europskim su izborima pokazali da su treća politička opcija u zemlji, sa Škorom smo imali velike planove, na predsjedničkim izborima dali smo mu infrastrkturu i volontere. Za njega su se založili mladi iz inicijative ‘Istina o Istanbulskoj’, a on se sada ponaša kao da su osvojenih 400 tisuća glasova isključivo njegova zasluga. Mi možemo na parlamentarne izbore samostalno, dokazali smo da se možemo okupiti, ali onda nam ne trebaju pamflet i priče o jedinstvu, neka Škoro jasno izađe u javnost i otkrije svoje planove’, pozivaju naši sugovornici iz Hrvatskih suverenista, ogorčeni Škorinom nedorečenošću. Kako navode, sve i da ne želi razgovarati s njima, to onda treba reći naglas.
Ništa bolje stanje, kada je riječ o Škori, nije ni u Mostu. S njime su, kako ističu, pokušali pregovarati i planirati opcije za parlamentarne izbore, no zasad od toga nema ništa, a hoće li se i u kojem smjeru priča razviti, zasad ovisi isključivo o Škorinoj volji, međutim, mostovci na tu priču trenutno gledaju s odmakom.
Suradnja s HDZ-om
Da se nešto čudno događa u Škorinu timu, moglo se naslutiti i prije nekoliko dana, kada ga je naprasno napustio jedan od najbližih suradnika, glasnogovornik Mate Mijić, ponudivši putem Facebooka svoju verziju priče, zadržavajući razinu profesionalca. No, njegovo napuštanje Škorina stožera protumačeno je, i to po svemu sudeći s razlogom, kao raskol na desnici i u Škorinu timu. Naime, nije nepoznanica da je Mijić, osim sa Škorom, svojedobno surađivao i s europarlamentarkom Ružom Tomašić, neformalnom šeficom i najpoznatijom hrvatskom suverenisticom, čije je glavno političko uporište, uz suverenizam, konzervativizam, od kojega se Škoro tvrdoglavo nastoji odmaknuti, ne želeći preuzimati ideološke dresove.
Škorinu PR službu nakon Mijića preuzela je Marja Čolak, nekadašnja glavna urednica portala Direktno, koja više od deset godina radi u medijima, a među ostalim, bila je i glasnogovornica Ministarstva kulture kada je tim resorom upravljao Zlatko Hasanbegović. Činjenica da se Čolak pridružila Škorinu timu, u Suverenistima je prilično glasno odjeknula te kažu kako to valja promatrati i u kontekstu unutarstranačkih izbora u HDZ-u. Naime, Hasanbegović i Plenkovićev protukandidat Miro Kovač u prijateljskim su odnosima, njih dvojica sastajala su se i nakon što je Hasanbegović napustio stranku i Ministarstvo kulture.
‘Škoro je u svojem prvom intervjuu nakon predsjedničkih izbora ambiciozno najavio dolazak na vlast i osvajanje 70-ak mandata, istodobno Kovač najavljuje obnavljanje Domoljubne koalicije, pa na tom tragu treba razmatrati dolazak Marje Čolak u njegov tim. Moguće je da je Škoro preko Hasanbegovića i Kovača otvara vrata suradnji s HDZ-om, tu je i Čolak važna karika, s obzirom na to da je s Hasanbegovićem surađivala’, smatraju naši sugovornici iz Suverenista, kojima i dalje nije jasno zašto njima nije predstavljena ta opcija. Svjesni su da je priča o 70 mandata bez HDZ-a nemoguća, i baš zato drže da će ih Škoro izigrati kako bi sa svojom strankom pomogao Kovaču i obnovio Domoljubnu koaliciju, iz koje će oni izvisiti, dok će on i suradnici iz njegove stranke, u slučaju da Kovač pobijedi, sebi osigurati neke od fotelja u vlasti.
Veza s Kovačem
Da Škoro bez HDZ-a ne može, ili teško može, dao je naslutiti i on tijekom kampanje za predsjedničke izbore, kada se i u čuvenom govoru u Lisinskom žestoko obrušio na Plenkovića, što su mnogi protumačili kao njegovo uplitanje u unutarstranačke procese u vladajućoj stranci. I tada je Škoro najavljivao da će Plenković morati otići ako i kada on osvoji predsjedničke izbore, a da Plenković mora otići, ovih dana govori i Kovač, kojega su sa Škorom posljednjih nekoliko mjeseci povezivali HDZ-ovci bliski Plenkoviću.
Tvrdili su kako Škoro i Kovač neprestano komuniciraju, a premda te tvrdnje nikada nisu formalno potvrđene, neosporno je da bi savezništvo i jednom i drugom itekako koristilo. S jedne strane, Škoro samostalno uistinu ne može računati na više od 20-ak mandata, a s druge strane, i Kovač će uskoro morati HDZ-ovcima predstaviti ljude s kojima će nastojati održati HDZ na vlasti. Samostalno, prema rezulatima svih relevantnih anketa, HDZ ni s Kovačem ni s Plenkovićem ne može osvojiti vlast. I dok se HDZ-u s Plenkovićem nudi velika koalicija, Kovač obećava da će s desnim snagama to spriječiti pa je uistinu moguće da Škoro bude njegov asistent u dolasku na vlast. Zanimljivo je da je i Škoro u kampanji za predsjedničke izbore birače zastrašivao velikom koalicijom, baš kao što to danas čini Kovač, kojemu ankete trenutačno u srazu s Plenkovićem ne daju previše šanse. No kampanja je tek počela, okolnosti Plenkoviću, bez obzira na ankete, ne idu na ruku jer u borbu za još jedan mandat na čelu stranke ulazi s pozicije gubitnika dvojih izbora, ali i s pozicije čovjeka koji se odrekao konzervativnog dijela HDZ-a, zbog čega je, smatra se u Kovačevu timu, i izgubio izbore. S obzirom na raspoloženje nacionalističkih birača, Plenkovićev HDZ mogao bi izgubiti i parlamentarne izbore, osobito ako se na njima Škoro pojavi kao druga opcija. Na tome će Kovač nastojati graditi svoju unutarstranačku kampanju, pozivajući se na drugi krug predsjedničkih izbora, na kojima su desničari radije apstinirali i doveli Milanovića na Pantovčak nego glasali za Plenkovića koji ih je kao lider HDZ-a iznevjerio.
Financijska muljaža
Potpuno je razumljivo da su u Kovačevu timu, imajući u vidu tu poziciju, uistinu otvorili pregovore i sa Škorom, s kojim navodno već raspoređuju fotelje. U tom se raspoređivanju spominje nekoliko opcija, a jedna od njih je da mu Kovač, ako postane šef HDZ-a, jamči povratak u stranku, jednu od potpredsjedničkih fotelja u HDZ-u, poziciju šefa Sabora, a zatim i potporu HDZ-a na idućim predsjedničkim izborima. To se u Kovačevu timu smatra jedinom spasonosnom opcijom za stranku, njome bi se, vjeruju, riješila kriza u HDZ-u, a ujedno i spriječio odljev glasova koji se dogodio na dvojim posljednjim izborima. Hoće li se to obistiniti, tek će se vidjeti, no gnjev je među Škorinim podupirateljima evidentan.
Duhove u Suverenistima posebno je uznemirio zahtjev koji je nedavno procirkulirao medijima, a koji je stigao iz kruga Škorinih suradnika. Njime se predlagalo da svaki zastupnik koji s njegove neovisne liste osvoji saborski mandat potpiše bjanko-zadužnicu. Time bi se svaki zastupnik u startu obvezao da će u slučaju pretrčavanja u drugu stranku tijekom saborskog mandata Škorinoj listi isplatiti četverogodišnju zastupničku plaću.
‘Nije riječ o novcu, nego o tome da se priča o zajedništvu ne može graditi na nepovjerenju. Osim toga, to nije ni zakonito, po Ustavu, mandat pripada zastupniku koji ga je osvojio, a ne političkoj stranci ili listi na kojoj je zastupnik izabran’, objašnjavaju suverenisti, kojima zapravo nije jasno u kojem je trenutku Škoro izgubio povjerenje u njih jer su se na predsjedničkim izborima ponijeli korektno i dali sve od sebe da on uđe u drugi krug.
‘On je i sam više puta naglašavao potrebu ujedninjenja, spominjao uključenje pod isti kišobran, to su neke od njegovih izjava iz kojih se dalo zaključiti da je spreman s nama izaći na parlamentarne izbore, ali čini se da to nije tako’, svjedoče suverenisti, iz čijih se riječi da zaključiti da su sve dalje i od mogućih pregovora sa Škorom, jer je vremena do parlamentarnih izbora sve manje i ako se uistinu nešto misli postići, tada bi se pregovori trebali konkretizirati, a oni sa Škorom nisu napravili ni prvi korak.
Kako to obično u politici biva, izgleda da se ova priča ima i financijski kontekst. Naime, Škoro je navodno planirao na izbore izaći sa svojom listom, pri čemu na njoj ne bi stajala imena drugih stranaka, ni onih suverenističkih, iako bi na listi bili i njihovi kandidati. Tako bi sav proračunski novac koji se dobiva za osvojene mandate išao Škorinoj listi, a ne strankama čiji je kandidat prošao, što je u najmanju ruku nekorektno. Suverenisti se svoje platforme ne namjeravaju odreći, a slična teza provlači se i Mostom.
‘On bi se u tome istaknuo kao da nam je gazda, ali to u politici ne prolazi, tu pada u vodu priča o zajedništvu i ujedinjenju desnice, i na to naprosto ne pristajemo’, ocjenjuju naši sugovornici iz Suverenista. Kapital s predsjedničkih izbora mogli su, kako kažu, pretočiti u otprilike 25 mandata, ali za to, po svemu sudeći, nema interesa s druge, Škorine strane.
‘Vrijeme curi, mi dosad nismo imali konkretnih razgovora, spremni smo ga sačekati, mi ne odbacujemo suradnju s Mostom, razlike među nama nisu nepremostive ni takve da ih se ne bi moglo savladati do izlaska na parlamentarne izbore, ali Škoro samo papagajski priča o uspjehu i zajedništvu, a ništa ne poduzima, pa i mi sve manje vjerujemo u njegov treći put. Njegov put je izgleda samo jedan, pomoći HDZ-u da ostane na vlasti’, ogorčeni su suverenisti, pa i mostovci koji su Škori nudili poziciju predsjednika svoje stranke, što je on očigledno odbio.
Plenkovićeva ponuda
Škoro će, po svemu sudeći, sa svojom novom platformom vagati, sjedeći na nekoliko stolica, a na koncu bi se mogao odlučiti za onu koja mu najviše ponudi, jer ne treba zanemariti ni ponude koje stižu iz Plenkovićeva time, nedavno ih je izgovorio Bačić, pozivajući Škoru na pregovore. Oni koji su vjerovali da će Škoro biti predvodnik neke nove i drugačije platforme koja će ponuditi nešto dosad neviđeno, živjeli su u u zabludi, uostalom, baš se na primjeru njegova podupiratelja Steve Culeja, koji je u noći Škorina debakla pretrčao natrag u HDZ, oslikala sva politika nesuđenog predsjednika koji pod svojim imenom gradi svoju i isključivo svoju mrežu, u kojoj nema govora o ujedinjenju.
S formiranjem stranke, Škoro bi, tvrde upućeni, trebao početi u Osijeku, fokusirat će se, osim toga, i na Zagreb, a poseban fokus stavit će na Dalmaciju, gdje je na predsjedničkim izborima ozbiljno podbacio.
Kada je o timu riječ, zasad se na popisu njegovih najbližih suradnika spominje nekoliko imena koji ni sa suverenizmom ni s desnicom nemaju pretjerane veze. Jedno od njih je ono profesora Željka Požege, s kojim je surađivao i u kampanji za Pantovčak, a važnu kariku odigrat će i liberal, bivši HSLS-ovac Josip Budimir, znan i kao član uprave Francka, tu je i njegov menadžer Miljenko Ćurić te, dakako, Škorina sestra Vesna Vučemilović.
A suverenisti? Oni će, izgleda, morati graditi neku svoju priču, pokušavajući samostalno postići nemoguće i okupiti desnicu.
Autor:Iva Međugorac / 7dnevno
