Uz med, cvjetni pelud i matičnu mliječ, svima je dobro poznat i propolis – još jedan vrhunski pčelinji proizvod.
Propolis je poznat i pod imenom pčelinje ljepilo, a sama riječ propolis dolazi iz starogrčkog jezika od riječi “pro” (ispred) i “polis” (grad). Naime, grčki su pčelari shvatili da pčele ovo ljepilo koriste za izgradnju zida ispred svoje košnice, pa je ovoj ljepljivoj masi bilo logično dati ovakvo ime – “vanjska zaštita pčelinjeg grada”.
Pčele ovim ljepilom također zatvaraju i male pukotine u košnicama, no najvažnija uloga propolisa je dezinfekcija saća prije nego što se mlade pčele izlegnu.
Ljekoviti sastav propolisa
Propolis sadrži 50 posto smole, do 35 posto pčelinjeg voska, 10 posto eteričnih ulja, 5 posto cvjetnog peluda te brojne vitamine, minerale, organske kiseline, polifenole i najvažnije – flavonoide.
Flavonoidi su zapravo pigmenti prisutni u voću, povrću, cvijeću i kori drveća. Bogati su antioksidansima te djeluju antibakterijski, antivirusno i protuupalno pa su stoga oni u najvećoj mjeri zaslužni za ljekovito djelovanje propolisa.
Vjerovali ili ne, u propolisu je uz flavonoide pronađeno čak 50 različitih tvari koje aktiviraju biološke centre u organizmu. Primjera radi, cink i mangan aktiviraju proces rasta i razvoja te zajedno s kobaltom pozitivno utječu na rad spolnih žlijezda.
Što se tiče boje propolisa, ona ovisi o lokaciji košnice, tj. o lokalnim biljnim izvorima tako da ona može varirati od zelenkaste i žućkaste pa sve do crvenkaste i tamnije smeđe boje.
Ugodnog je i slabog mirisa, no s vremenom gubi miris, postaje tvrđi i dobiva tamniju boju.
Propolis i zdravstveni učinci
Za razliku od meda, propolis nema prehrambenu vrijednost, pa se stoga ne koristi u prehrambene svrhe, već gotovo isključivo u medicinske svrhe i za proizvodnju kozmetičkih proizvoda kao što su različite vrste krema, paste za zube, gelovi i ruževi za usne.
Osim što su o ljekovitim svojstvima propolisa pisali Aristotel, Hipokrat i Vergilije, danas njegov čudotvorni učinak potvrđuju i moderna istraživanja, što uopće nije čudno jer ga i same pčele koriste za ubijanje bakterija, virusa, plijesni i gljivica.
Tako se propolis prvenstveno može koristiti za:
- Za liječenje upale grla i raznih tegoba respiratornog sustava. Posebnost propolisa je ta što bakterije u organizmu ne stvaraju otpornost na njega i što nema štetnih nuspojava. Preventivno djeluje kod upale grla, ublažava tegobe respiratornog sustava te jača imunološki sustav.
- Uklanjanje herpesa i lišajeva na koži. Mast od propolisa uklanja lišajeve na koži te skraćuje trajanje herpesa na usnicama i na intimnom području. Neka istraživanja pokazala su da korištenjem masti od propolisa herpes prođe brže nego bi prošao konvencionalnim metodama, tj. antivirusnim kremama.
- Ublažavanje alergijskih simptoma. Postoje naznake da propolis ublažava napadaje astme. U jednom istraživanju astmatičari koji su konzumirali propolis doživjeli su manje noćnih napadaja astme.
- Usporavanje rasta stanica raka. U nekim istraživanja propolis je uspješno usporio rast stanica raka jetre, maternice, dojke, kože, debelog crijeva i bubrega.
- Ubrzava zacjeljivanje rana i opeklina. Mast od propolisa može zacijeliti opekline unutar 11 dana, a nakon operativnih zahvata usne šupljine, propolis ubrzava period zacjeljivanja rana i smanjuje mogućnost infekcije.
- Sprječavanje nastanka karijesa. Propolis se koristi za prevenciju razvoja karijesa, upale desni i oralne kandidijaze te ublažava osjetljivost zuba i loš zadah. Iz tog razloga na tržištu postoje i paste za zube s dodatkom propolisa, pa nikako neće biti na odmet da propolis dodate uobičajenoj svakodnevnoj usnoj higijeni.
Kako koristiti propolis?
Propolis se može koristiti u svojem prirodnom obliku ili se od njega mogu pripremiti propolisove kapi, mast ili krema.
Preporuka za sve pčelinje proizvode je uzeti ih otprilike jedan sat prije jela ili oko dva sata nakon jela, po mogućnosti sa zadržavanjem u ustima što je dulje moguće.
Propolisove kapi
Nakapajte 15-20 kapi ujutro i navečer na kockicu šećera ili žličicu meda. Po mogućnosti neka med bude kristaliziran kako bi ga mogli što dulje zadržati u ustima.
Propolisove kapi možete nakapati i u 2 dcl toplog čaja, mlijeka ili vode i napitak piti tri puta na dan.
Za djecu se može koristiti alkoholna otopina propolisa nakapana na kocku šećera koju ostavimo dan – dva na zraku da ispari alkohol i dobijemo propolis kocke s vrlo malo ili čak bez alkohola (količina kapi prilagođava se tjel. težini djeteta, namjeni- preventivno ili kurativno).
Sirovi propolis
Sirovi propolis možete uzimati 3-5 grama dnevno, između obroka. Prije nego što progutate propolis, cuclajte ga i žvačite u ustima najmanje 15 minuta.
Ako se dio propolisa zalijepi po zubima, očekujte i žućkaste zube. No ovo žutilo lako se skida medenom pastom za zube za koju ćete trebati žlicu meda, žlicu sode bikarbone i žlicu sitne morske soli.
Kod primjene spreja za usta, propolis je potrebno poprskati direktno na bolno mjesto ili ranice, a sprej za nos može se koristiti više puta dnevno jer za razliku od lijekova, ne stvara ovisnost.
Uz kapi, postoji i propolisova mast koja se koristi kod površinskih rana, posjekotina, suhe kože, za regeneraciju kože i kod hemoroida.
Najteži zadatak je pronaći kvalitetan propolis.
Naime sirovi propolis sadrži mnogo nečistoća, boji zube, loše se apsorbira u crijevima i može izazvati alergije. Budući da nije topiv u vodi, djeca i osobe koje imaju poteškoća s gutanjem ga ne bi smjeli konzumirati.
Rješenje svim problemima je eliminirati vosak i druge beskorisne tvari kako bi se dobio pročišćeni i cjeloviti ekstrakt-tinktura visoke bioraspoloživosti i stabilnosti.
Pa želite li samo najbolje, potražite propolis vrhunske kvalitete u obiteljskom pčelarstvu Veber gdje koristimo najsuvremenije metode pročišćavanja.
Iako je propolis jedan od onih mudrih lijekova prirode koji ubija sve što smeta zdravom organizmu, to ne znači da će takav učinak imati i propolis slabije kvalitete.
Nativni propolis bi trebalo držati u zatvorenoj posudici na sobnoj temperaturi i svakako bi trebalo izbjeći direktnu izloženost suncu. Savjetujemo da ga ne držite u hladnjaku jer ako se smrzne, postat će krhak i lomljiv.
Hercegovački portal
