U posljednja 24 sata od gladi je preminulo 8 tisuća djece osnovnoškolske dobi, ova tragična brojka gotovo je dva puta veća od broja stradalih od korona virusa u cijelokupnom vremenskom razdoblju od njegove pojave pa do danas u svijetu.
Zašto nas ovi životi ne diraju kao oni dotaknuti virusom da bi postali glavna tema naših razgovora, suosjećanja i brige? Je li stvar u tome što ovo nije virus gladi pa se ne bojimo zaraze, dakle ne tiče se nas osobno? Ili je možda pitanje udaljenosti – to je negdje drugdje i događa se drugima, no to bi svakako utišalo medije i strah od virusa koji je prijetio iz daleke Kine. Možda smo navikli na glad, beskućništvo i siromahe kao na stare vijesti? Možda se pak na ovim prostorima u vremenu izobilja, pretilosti i poremećaja u prehrani više ne bojimo gladi pa se teško uopće poistovjetiti s gladnima stoga će nas prije privući strah od pretilosti do te mjere da ćemo s većom empatijom pratiiti reality emisije o borbi s kilogramima? Kakvi god odgovori na ova pitanja bili valja preispitati odnos prema životu – vrijedi li svaki isto ili samo onaj u čijim se cipelama (po našim izračunima) vjerojatnije naći i suosjećamo li se doista s braćom i sestrama u potrebi ili se isključivo bojimo sami za sebe?
U riječkoj župi sv. Ivana Krstitelja 8. ožujka održan je humanitarni koncert za “Marijine obroke”. Koncert je predvodila pjevačica duhovne glazbe Maja Tadić uz klavirsku pratnju Josipa Strčića, a volonteri i predstavnici Marijinih obroka iznijeli su dirljiva svjedočanstva o krajnjem siromaštvu ,bijedi i s druge strane o velikodušju i milosti Božjoj te ogromnoj snazi Marijina zagovora koji ne poznaje granice. Prezentirani su podaci koji, osobito u aktualnom vremenu globalne tjeskobne brige za zdravlje, mnogobrojne prisutne vjernike nisu ostavili ravnodušnima.
8 tisuća umrlih svaki dan
“Statistike nam pokazuju da svaki dan od gladi i siromaštva umre više od 8 tisuća djece osnovnoškolske dobi. Više od 60 milijuna djece se iz tih istih razloga ne školuje nego su s roditeljima na polju, rade ili su na smetlištima gdje traže nešto što bi mogli jesti ili unovčiti za jelo”, rekla je za HKM Ivana Pudić, koordinatorica projekata Marijinih obroka u Hrvatskoj. Upravo među ovom najsiromašnijom djecom provukao se miris toplih Marijinih obroka. Udruga je došla k gladnima s vizijom da svako dijete treba imati bar jedan obrok u danu, ne samo kako bi ih nahranili nego kako bi se mnogima spasio život i otvorila perspektiva za budućnost. Naime, ova međunarodna humanitarna organizacija obroke djeci poslužuje na mjestu obrazovanja, otvaraju isključivo školske kuhinje, stoga mnoga djeca koja inače ne bi pohađala škole onamo odlaze da bi jeli i tako istovremeno dobivaju hranu i obrazovanje te im se na taj način otvara mogućnost izlaska iz ponora gladi i siromaštva.
Od 132 kune jedno dijete živi cijele godine!
Računajući cijene najobičnijih igara ili razne otiske popularnih likova iz animiranih filmova na igračkama i drugim predmetima koje djeca svakodnevno kupuju jer tako nalažu trendovi zvuči gotovo nevjerojatno da su 132 kune godišnje dostatne su da bi se jednom djetetu osigurao topli obrok tijekom cijele školske godine. Iznos koji djetetu u Hrvatskoj često znači kratkotrajnu zabavu, djetetu u Beninu znači život.
Donirani novac za Marijine obroke utroši se na hranu upravo u tim siromašnim zemljama pa se stoga jača njihovo lokalno gospodarstvo. Od svake donacije 93 posto iznosa odlazi izravno djetetu, strogo se pazi na obdržavanje pravila da troškovi udruge ne smiju prijeći 7 %.
Svi mogu biti volonteri od najstarijih do najmlađih, već danas, iz svoje sobe ili crkve
Svatko tko kod kuće ima krunicu, srce otvoreno za molitvu može odmah krenuti u volonterski rad za Marijine obroke.
“Naši dobročinitelji mogu donirati i manje iznose od 132 kune, neki daju 10 ili 20 kuna mjesečno, neki više, no bitno je da onaj tko se osjeti potaknut uključiti u Marijine obroke to i učini na način na koji želi i može. Svatko daje što i koliko može. Volonteri se mogu uključiti na različite načine, primjerice organizacijom za širenje riječi o Marijinim obrocima, organizacijom događaja, donacijama, idejama i ponajviše molitvom. Molitva nam je najvažnija da bi sve funkcioniralo kako treba. Meni u radu posebno znači činjenica da je obitelj našeg osnivača Magnusa svoj dom pretvorila u dom molitve i kuću susreta za duhovne obnove. Oni svaki dan mole za Marijine obroke, ne samo za djecu koja primaju obroke, koja ih još uvijek čekaju nego i za volontere, dobročinitelje i radnike. Naziv po Mariji mi daje sigurnost i mir da Gospa sve vodi.”, rekla je Pudić.
Marijini obroci su plod Međugorja
1983.godine osnivač Marijinih obroka, škot Magnus MacFarlane – Barrow sa sestrom i prijateljima posjetio je Međugorje. U Škotsku su se vratili dirnuti Međugorjem i potpuno promijenjenih života. “Njihovi roditelji su vidjeli da se u njima nešto promijenilo, da mole i poste, potom su i sami otišli u Međugorje. Na koncu su na sjeveru Škotske otvorili svoju zajednicu koja moli za Marijine obroke i za sve ljude koji tamo dolaze na duhovne obnove. Napravili su u škotskim planinama čak i njihov Križevac po uzoru na međugorski Križevac.”, rekla je Pudić.
Humanitarna pomoć pokrenuta za vrijeme Domovinskog rata
“Magnus je na televiziji saznao da ovdje bijesni Domovinski rat, kad je vidio što se događa obitelj je prvi put organizirala prikupljanje humanitarne pomoći i to za Hrvatsku i BiH. Ono što je trebala biti jednokratna pomoć postala je organizirana trajna pomoć za vrijeme rata tako da je on 22 puta dolazio na naše prostore. Kad je rat završio osjetio je da treba napustiti svoj posao i potpuno se posvetiti humanitarnom radu”, navodi Pudić i ističe kako se sama ideja organizacije Marijinih obroka kakvi su danas rodila 2002 godine kad je Magnus posjetio je Malavi. Ondje je u jednoj kolibi naišao na bolesnu majku šestero djece. Jedan od siromašnih dječaka tada je Magnusu povjerio kako je njegova najveća želja imati hranu za jesti i ići u školu. Tada je sve počelo.”
Više od milijun i pol djece svaki dan živi od Marijinih obroka
“Marijini obroci danas svakodnevno u svijetu hrane više od 1.6000.000 djece. Hrvati svaki dan nahrane gotovo 14 tisuća djece. u 16 školskih kuhinja koje se nalaze u Liberiji, Malaviju, Beninu, Ekvadoru i Zambiji. Rijeka je uključena u projekt Marijinih obroka te je u župi sv. Ivana Krstitelja organizirana briga za školsku kuhinju sv. Josipa.
Marijini obroci djeluju 18 najsiromašnijih zemalja svijeta od kojih su najčešće zemlje Afrike, ali tu je i Haiti, Indija, Ekvador i druge siromašne zemlje. Još uvijek ima zajednica u koje Marijini obroci nisu dospjeli.”, zaključila je Pudić za Hrvatsku katoličku mrežu .
Podaci o računu i uplati donacija, volontiranju i druge informacije mogu se pronaći na mrežnoj stranici
Mary’s Meals,
Facebook stranici ili na broju telefona 01/5509250.
