Lijepo vrijeme namamilo je ženku poskoka, osrednje veličine, koju je čitatelj, kako nam javlja, objektivom fotoaparata ulovio u selu Duži kod Neuma.
”Zmija je izašla i sunčala se na jednoj kamenoj osipini iznad njiva i maslinika”, navodi čitatelj i apelira na oprez prilikom kretanja na otvorenom ili rada u vrtu. ‘Dobro gledajte, poskoci su već vani’, upozorava.
Naša najpoznatija zmija – poskok – svoju lošu reputaciju duguje mnogima netočnim i zlonamjernim mitovima. Stalno slušamo kako vrebaju iz kamenjara, u šumi padaju s drveća, skaču na ljude… Je li poskok doista čovjeku najgori neprijatelj?
Poskoka se bojimo zbog smrtonosnog otrova kojeg ispušta pri ugrizu. Valja znati da je otrov, prije svega, u funkciji lova. A poskok ne lovi ljude. Pomoću njega svladava svoje prirodne žrtve – miševe i ostale glodavce, guštere te male ptice. Čovjek zbog svoje veličine nije na popisu njegova plijena.
Poskoku otrov ne služi za obranu; ispustit će ga u samoobrani samo kao krajnju mjeru kad osjeti da mu je život ugrožen. Kako možemo biti sigurni u to? Vrlo jednostavno. Poskok u proizvodnju otrova treba uložiti mnogo vremena i energije zbog čega ga štedi i koristi samo kad nema nikakva drugog izbora.
Otrov poskoka je vrlo jak i na mjestu ugriza djeluje trenutačno. Odmah počinje oticanje praćeno jakim bolovima. S vremenom se otrov širi kolanjem krvi i počinje ugrožavati život. Jedini pravi lijek protiv ugriza poskoka je protuotrov.
U Hrvatskoj se bilježi mali broj ugriza poskoka, a ugriza sa smrtonosnim ishodom bude u prosjeku dva u deset godina. Važno je napomenuti da se većina ugriza događa zbog toga što ljudi pokušavaju odstraniti zmiju. Zato – ne dirajte poskoka! Sretnete li ga u prirodi, samo se polako udaljite ili ga zaobiđite.
Postupanje u slučaju ugriza
Možda zvuči kao nemoguća misija, ali nakon ugriza poskoka trebali bismo se smiriti. U stanju panike srce nam brže kuca te po tijelu brže i jače tjera otrov.
Uslijedi li bol i oticanje znači da je poskok prilikom ugriza ispustio otrov pa treba što hitnije potražiti liječnika. Ni u kom slučaju ne treba podvezivati, rezati ili sisati mjesto ugriza, a protuotrov se smije uzimati samo pod liječničkim nadzorom jer može izazvati alergijsku reakciju.
Staništa poskoka
Prirodno stanište poskoka je krš Dinarida. Nalazimo ga i na otocima: Krku, Šolti, Hvaru, Pašmanu, Braču, Korčuli, Mljetu, Rabu, Pagu, Viru, Ugljanu i Dugom otoku. Također, nastanjuje i šume u Hrvatskome zagorju, Ravnoj Gori, Kalniku, Medvednici i Lici.
U Hrvatskoj, osim poskoka, žive još dvije otrovnice – riđovka i žutokrug. Osim toga, imamo i dvoje poluotrovnice – zmajur ili zrva i crnokrpica. Za razliku od pravih otrovnica, ove zmije imaju otrovne zube straga u čeljusti.
Piše Goran Šafarek
Hercegovački portal
