Samo radim svoj posao i nije mi teško. Oko pet ujutro počinje radni dan, a kada završi – završi. Imam osobno dovoljno snage i energije, ali ja sam samo čovjek na čelu tima koji funkcionira jako dobro, kaže ministar.
U intervjuu za 24sata, ministar zdravstva Vili Beroš odgovorio je na pitanja koja zanimaju javnost, a vezana su za ponašanje tijekom epidemije koronavirusa.
Mogu li se ljudi družiti u zatvorenom prostoru i u kojem broju, mogu li izaći van i sjesti na klupicu ako ih je manje od pet i družiti se? Hoće li to biti kažnjivo?
Nije nam u interesu nikoga kažnjavati, ali treba napomenuti da nikakvo grupiranje i druženje u ovom vremenskom periodu koje je pred nama nije poželjno. Dakle, brinimo o sebi, možemo se družiti putem mreža, telefona, putem informatičkog sustava… Ali, druženje uživo nije dobro, dakle nikakvo grupiranje nije poželjno, nema ni grupica od pet, četiri, tri, da je dvoje ljude opet trebaju paziti na razmak, paziti da nema dodirivanja, na higijenu ruku. Bilo u zatvorenom ili otvorenom. Dakle, to je preporuka. Znam da mladi imaju svoje potrebe, druženja, ali vrlo je zahtjevan period pred nama. Poruka mladima je: Strpimo se, prebrodimo ovaj period zajedno, a poslije ćemo se družiti i uživati u svemu ostalom. Sada je važno držati se svih preporuka civilne zaštite, paziti na održavanje razmaka, ne dodirivati se, održavanje higijene . Tulumi I druženja su do daljnjega nepoželjni.
Ipak je manje oboljelih nego što ste očekivali. Koja je najoptimističnija varijanta ovog scenarija, te hoće li ovo trajati mjesec, dva, ili možda cijelo ljeto?
Nastojao sam uvijek u svom poslu biti egzaktan i konkretan. Nekakve pretpostavke su temeljene na različitim faktorima i koje nemaju adekvatnu važnost. Moramo gledati zemlje u okruženju, prvo u Kini gdje epidemija jenjava, a zatim u Italiji gdje zadnja tri dana imamo pad broja novooboljelih i pad broja umrlih. Iznimno je ta informacija važna za nas, jer smo krenuli u epidemijski izvjesni period poslije Italije. To i nas čeka. Zato i poduzimamo sve ove mjere da spriječimo uzlazni krak epidemijske krivulje i sve svedemo u nekakve normalne okolnosti. Prema tome postoje već u povijesti civilizacije slične epidemije, nadajmo se da će i ova imati sličan tijek. Što znači da bi u sljedećem periodu trebalo doći do stabilizacije broja novooboljelih i potom smanjena broja novooboljelih. Ali moramo bit spremni na sve scenarije, i one najpesimističnije i one manje pesimistične. Mi iz dana u dan evaluiramo sve parametre, broj oboljelih, njihovu distribuciju i sve ostalo. Davati pretpostavke u ovom trenutku nije moguće i ne želim se time baviti.
Koji je broj oboljelih koji hrvatski zdravstveni sustav može podnijeti da ne dođemo u situaciju da moramo birati koga možemo spasiti?
Mi smo vrlo rano počeli o tome razmišljati, još dok je epidemija započela u Kini mi smo promišljali o tome. Hrvatski zdravstveni sustav ima 14.500 stacioniranih kreveta, velik broj mjesta u jedinicama intenzivnog liječenja, velik broj respiratora, broj liječnika i zdravstvenog osoblja. Čitav naš zdravstveni sustav smo prilagodili epidemiji i u hodu smo se dodatno prilagođavali te smo se vrlo brzo prilagodili novom konceptu: Teške bolesnike ćemo grupirati na jednom mjestu i spriječiti širenje po cijelom sustavu. Možda nismo brzi koliko Kinezi, ali nismo ništa sporiji. Svjedoči tome brzina Hrvatske vojske koja je podigla ekspedicijski logor, naše firme ugradile su instalacije, u KB Dubrava podigli smo spremnik za tekući kisik. Naravno da nemamo znanstveno uporište u broju oboljelih. Izračunali smo broj oboljelih gledajući Kinu, zatim Italiju pa sad i Španjolsku. Cijeli zdravstveni sustav se prilagođava i mijenja novonastalim situacijama.
Kažete da se brzo prilagođavate, je li, stoga, samo pitanje vremena kada će Hrvatska ući u karantenu. Je li ta mjera spremna i kada će stupiti?
Ta mjera, kao i druge je spremna. Ali trenutak kada ćemo ih aktivirati ovisi o epidemiološkoj situaciji i rezultatima dosadašnjih mjera. Rezultate tih mjera ne vidimo u realnom trenutku, one se vide nakon dan, dva ili tri da bi sagledali nekakve generalne rezultate. Dosadašnje mjere ipak pokazuju određeno usporenje broja novo oboljelih što je vrlo obećavajuće. Ali ne baziramo se samo na dojmu, sve pratimo iz sata u sat i po potrebi ćemo uvesti nove restriktivnije mjere, a sve s ciljem da zaštitimo hrvatski narod. Riječ je o izvanrednoj situaciji, riječ je o okolnostima koji se mijenjaju iz sata u sat. Rješenja pronalazimo vrlo brzo i dajemo dodatne upute po primjeni određene mjere. Sad ste spomenuli naše stare sugrađane, u ovom trenutku stojimo dobro što se tiče brojki. U ukupnom broju skupine od 60-70 godina imamo 12 posto oboljelih, a u skupini 70-80 godina, šest posto oboljelih. To su dobre brojke i dobra je statistika, ali možemo i moramo još bolje. Međugeneracijska suradnja mora biti na još većem nivou, ali ne da se radi stihijski i neplanski već prema preporukama stožera civilne zaštite, a to je čuvanje distance, izbjegavanje fizičkih kontakata, održavanje higijene. O ponašanju svih nas ovise rezultati i koje mjere ćemo biti primorani upotrijebiti.
Imamo slučaj jedne bolnice u Zagorju, bolesnici nisu prijavili svoje kontakte, a bili su pozitivni na virus. Hoće li biti kazne za njih ili samo apel da se to ne radi?
Takvim neodgovornim ponašanjem dovodimo u pitanje funkcioniranje pojedinih zdravstvenih ustanova, bolesnika i djelatnika. To je neprihvatljivo i neodgovorno ponašanje. Molimo da se to ne radi. Određene institucije će se naknadno time baviti i nadajmo se da će svi oni koji namjerno zataje takve elemente u konačnici odgovarati. To su ozbiljne stvari. Druga je okolnost kada je netko u životnoj ugrozi, kada nemamo vremena ni mogućnosti ulaziti u sagledavanje svih elemenata.
Kako se nose medicinske sestre i liječnici? Taj broj zaraženih medicinskog osoblja raste? Koliki je on sada? Kako se oni psihički nose s tim?
Za sve medicinske sestre i liječnike ovo nije novi izazov jer se mi svakodnevno suočavamo sa hitnim stanjima, kriznim stanjima, životnim ugrozama. Naučili su zdravstveni djelatnici odgovarati na životne ugroze. U velikoj većini, najveći broj, kao i do sada odgovorno obavlja svoje radne zadatke na čemu im zahvaljujem i čestitam.
Život nam se mijenja i moramo ga promijeniti. Ali to je prepoznato vrlo rano. Stoga su još pred dva ili tri tjedna pokrenute službe za pomoć, naši liječnici, psiholozi, psihijatri stoje na raspolaganju ljudima u potrebi.
Ako dođemo na nulu s brojem novo oboljelih, svi ponovno izađu van, prijeti li nama opet širenje (nama i u svijetu), na ljeto ako se ne otkrije cjepivo?
Sve naše preporuke temeljene su na struci i znanosti, epidemiološka struka koja se bavi problematikom epidemija zna odgovor na to pitanje. Dakle, potreban je određen oprez nakon završetka epidemije i zna se točan način postupanja koliko moramo biti oprezni.
Jedno od najčešćih pitanja koja dobivamo jest uputa koja zvuči kontradiktorno. Upute su izađite na otvoreno i ostanite doma. Kako obaviti tjelovježbu i kako?
Bilo u zatvorenom ili otvorenom prostoru potrebno je održavati distancu. Ne družiti se, ne prilaziti blizu. Preporuka epidemiologa je bila na lijepom vremenu izaći vani. Prošeći se, ali ne druži se sa drugim osobama. Sada je loše vrijeme, nije dobro izaći. Isto vrijedi i u našim stanovima. U obitelji, u kontaktima s djecom, roditeljima, supružnicima potrebno je da održavamo adekvatan razmak. Održavanje distance bilo na otvorenom ili vani je od velike važnosti.
Kako se vi nosite s svim? Imamo osjećaj da ne spavate, prisutni ste od jutra do navečer? Kako izgleda vaš dan?
To je sada irelevantno, samo radim svoj posao i nije mi teško. Oko pet ujutro počinje radni dan, a kada završi završi. Imam još osobno dovoljno snage i energije, ali ja sam samo osoba na čelu tima koji funkcionira jako dobro. Imam sreću što imam sjajne ljude koji ne štede ni sebe i daju se cijeli.
24sata
