U svijetu kojim hara korona, jedna se stvar ovih dana plaća suhim zlatom.
Države pogođene epidemijom bjesomučno ih traže na tržištu. Tvrtke koje ih proizvode ne stavljaju ih u slobodnu prodaju dok ne namire potrebe matične zemlje. A oni koji ih nemaju osuđeni su da biraju kojim će pacijentima dati šansu. A kojima neće.
Riječ je o respiratorima. Uređajima mehaničke ventilacije koji najtežim bolesnicima u odjelima zaraženim koronavirusom omogućavaju da prežive. Medicinskim aparatima prema broju kojih se danas mjeri snaga zdravstva svake države.
Hrvatska ih, prema brojkama koje je iznio Vili Beroš, ima ukupno 800. Jedan na svakih 5 i pol tisuća građana.
Je li to puno? Ili malo? Hrvatski ministar zdravstva tvrdi da bi trebalo biti dovoljno.
Jednu stvar ćemo razjasniti odmah na početku. Koga god pogodi val poput onoga koji se dogodio u Italiji, u svijetu nema zdravstvenog sustava koji bi taj pritisak izdržao. Dakle, za golemi udar, brutalni prodor virusa u bolnice i staračke domove, kao i za nekontrolirano širenje zaraze to nije dovoljno.
A sada idemo tih 800 hrvatskih respiratora usporediti sa onim što imaju bogate zemlje Europske unije.
Njemačka ih ima 25 tisuća na 82,8 milijuna stanovnika. Najjača država ujedinjene Europe ima jedan respirator na 3312 stanovnika.
Oni su, dakle, bolji od nas. Ne duplo bolji, ali ipak bolji. Nijemci, pedantni kakvi jesnu, ništa ne žele prepustiti slučaju, pa su od tvrtke Draeger naručili dodatnih 10 tisuća respiratora. Zlu ne trebalo.
Francuska? Ova zemlja ima 67 milijuna stanovnika i 7 tisuća respiratora. Jedan na 9 571 stanovnika. Gotovo dvostruko manje nego što ih ima Hrvatska. Riječ je o zemlji koju je epidemija pogodila prilično snažno: imaju 57 tisuća oboljelih i čak 4 tisuće preminulih
Kada bi se broj respiratora koje ima Hrvatska projicirao na Francusku, ta bi ih zemlja trebala imati 12 700. A ima ih, podsjetimo, 7 tisuća. Emmanuel Macron stoga je ovih dana od kompanija koji u Francuskoj proizvode respiratore pod hitno naručio dodatnih 10 tisuća respiratora.
Ni u Velikoj Britaniji situacija nije nimalo bolja. Tamo imaju 8 175 respiratora na 66,4 milijuna stanovnika. Na jedan respirator dođe 8 122 stanovnika. Prema standardima koje postoje u Hrvatskoj, trebali bi ih imati 12 600.
Italiju je epidemija pogodila najjače. A zdravstveni sustav u toj ju je zemlji dočekao sa samo 5 tisuća respiratora. Odnosno jednim respiratorom na 12 tisuća stanovnika. U međuvremenu tvrtka koja u Italiji proizvodi respiratore mjesečnu kvotu je sa 125 povećala na 500 uređaja. Premalo da bi pokrilo očajničke talijanske potrebe. Za mnoge je pacijente već na žalost prekasno.
U posebno teškoj situaciji sa respiratorima je i Španjolska. Ta se zemlja posljednjih dana izjednačila po broju oboljelih sa Italijom: obje ih imaju više od 10 tisuća. U Španjolskoj je do sada od koronavirusa umrlo 10 tisuća ljudi. Dobrim dijelom i zbog toga što su u trenutku kada je izbila epidemija imali samo 2 tisuće respiratora na 46 milijuna stanovnika. To je jedan respirator na 23 tisuće stanovnika.
Hrvatska, podsjetimo još jednom, ima jedan respirator na 5 tisuća stanovnika.
Možda je u našem okruženju stanje drukčije? Možda je i ovoga puta – kako nas to mnogi posljednjih dana upozoravaju – ključna bila ostavština socijalizma. Pa se u bolnicama u našem susjedstvu ipak nalazi poveći broj respiratora.
Slovenija je, u to nema nikakve dvojbe, bila i ostala najnaprednija zemlja bivše Jugoslavije. Epidemiju je dočekala sa 168 respiratora na 2 milijuna stanovnika. Odnosno jednim respiratorom na gotovo 12 tisuća stanovnika. U deželi su odmah krenuli u nabavku, a uskoro bi im trebala doći pošiljka novih 50 respiratora.
Bosna i Hercegovina ima tek 141 respirator na 3 i pol milijuna stanovnika. Jedan uređaj na 24 822 stanovnika. Srbija ih ima tisuću. Jedan na 7 tisuća stanovnika. Sjeverna Makedonija ih ima 200. Jedan na deset tisuća. A Crna Gora 70. Jedan respirator na 9 tisuća stanovnika.
Koliko god u “normalnim” vremenima bili frustrirani dugim listama čekanja na preglede u bolnicama, koliko god prigovarali zbog stalnih kresanja, loše organizacije, odlazaka liječnika u inozemstvo, toliko i u doba krize možemo primjetiti da u hrvatskom zdravstvu ima i svijetlih točaka.
Respiratori koji život znače jedni su od njih.
Slobodna Dalmacija
