Općina Čitluk trenutačno je područje u Federaciji BiH s najvećim brojem pozitivnih na koronavirus. Nažalost, zarazu nije mogao izbjeći ni njezin načelnik Marin Radišić.
Samo za Večernji list BiH govori o svojoj borbi s COVID-19, utjecaju pandemije na gospodarstvo općine, zaposlenost, ali i na hodočasnički turizam u Međugorju. Osim što se javnosti obratio pismom nakon što je saznao da je zaražen, ovo je načelnikov prvi intervju otkako se nalazi u izolaciji.
Za početak, načelniče, kako se osjećate? Kako je nositi se sa saznanjem da ste pozitivni na koronavirus? I, uopće, kakvi su simptomi? Javnost je pozdravila vašu izjavu kako nemate što kriti i sramiti se što ste zaraženi koronavirusom.
Osjećam se dobro, u obiteljskoj sam kući i čekam da prođe vrijeme kako bih se ponovno mogao testirati na COVID-19. Kada sam saznao da sam pozitivan na koronavirus, u prvom trenutku bila je to jedna vrsta šoka, ali brzo sam to prihvatio i nastavio živjeti s uputama osoblja Doma zdravlja Čitluk. Osim povišene temperature, nisam imao neke izražene simptome i to bih mogao usporediti sa sezonskom gripom. Odmah po saznanju da sam pozitivan na COVID-19, odmah sam obavijestio javnost, upoznao Higijensko-epidemiološku službu DZ-a Čitluk sa svim svojim kontaktima u posljednje vrijeme i tom objavom pozvao sve one koje su bili blizu mene da se svakako jave svojima liječnicima. Ovo se može dogoditi svima nama, nema razloga to kriti ni sramiti se.
Kakvo je stanje u Općini Čitluk, ima li još pozitivnih djelatnika?
U Općini Čitluk na koronavirus pozitivno je pet djelatnika i ima osoba koje trebaju biti u izolaciji do sredine sljedećeg tjedna. Radno vrijeme u Općini je od 8 do 13 sati i od samog početka organizirano je tako da sve službe funkcioniraju i da po uredima ne bude velik broj djelatnika istodobno, pridržavajući se svih propisanih mjera.
Na čelu ste Stožera civilne zaštite u Čitluku. Kako komunicirate iz izolacije?
Stožer CZ-a u Čitluku funkcionira normalno. Osim prvog sastanka u uredu, svi kasniji bili su organizirani preko videoveze uz svakodnevnu telefonsku komunikaciju. Stožer je donio sve potrebne mjere u suradnji sa strukom, pripremio dva izolatorija za pozitivne osobe i stalno osigurava sve potrebe Doma zdravlja nužne za rad u ovim uvjetima.
Iako je zasad s najviše oboljelih u FBiH, čini se kako se općina Čitluk posljednjih dana dobro nosi sa zarazom.
Od samog početka ovaj smo problem shvatili ozbiljno. U našoj općini najveći je broj službeno oboljelih uz istodobno najveći broj obavljenih testiranja. Kako u našem Domu zdravlja nema epidemiologa, zatražili smo pomoć epidemiologa, kao i sve drugo što nam je bilo potrebno. Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH dobili smo dr. Andreu Jurić koja je za kratko vrijeme uradila jedan ogroman posao. Velika zahvala njoj kao i dr. Davoru Peharu, ravnatelju Zavoda za javno zdravstvo FBiH, te svima koji su omogućili da naš Dom zdravlja privremeno dobije epidemiologa. Stožer civilne zaštite Čitluk, uz sve donesene mjere, objavio je i priopćenja i pozive za poštivanje svih propisanih mjera. Zahvaljujem svima koji su ta priopćenja učinili dostupnima žiteljima Brotnja, a, svakako, zahvaljujem i Brotnjacima koji su ta upozorenja shvatili ozbiljno poštujući sve propisane mjere o onemogućavaju širenja pandemije.
Kako pokazuju posljednje brojke, čini se da se uspjelo zaustaviti širenje zaraze i u Majčini selu, samostanu u Miletini, Župnom uredu Međugorje, Ledu, Blizancima… Tome su svakako doprinijele i dodatne mjere koje ste uveli u općini (primjerice, skraćeno radno vrijeme trgovina)? Ima li novih klastera, iako se oni, kako kažu stručnjaci, više ni ne mogu pratiti?
Mislim da je stanje sada pod kontrolom. To je istaknula i dr. Jurić i otkako je ona ovdje, sve mjere donose se uz maksimalno uvažavanje struke. Sve one potrebne su u ovom trenutku te bih još jednom sve pozvao na strpljivost i poštivanje mjera kako bismo spriječili širenje epidemije. Posljednjih dana ohrabrujuća je činjenica da je broj zaraženih sve manji, da su svi klasteri pod kontrolom i da nema pojave novih. Od početka pandemije općinski sanitarni inspektor izdao je 580 rješenja o samoizolaciji. S današnjim danom (petak, nap. a.) u samoizolaciji je 480 osoba, dok je ona istekla za 172 osobe. Obavljen je jedan velik posao uz odličnu suradnju epidemiologinje dr. Jurić, HES-a Doma zdravlja Čitluk i općinskog sanitarnog inspektora.
Imate li možda prve brojke o otpuštanjima radnika od pojave pandemije i koliko ih je sad na evidenciji Službe za zapošljavanje HNŽ-a u Čitluku?
Prema podacima Službe za zapošljavanje HNŽ – Ispostava Čitluk, od 1. ožujka ove godine do danas (17. travnja, nap. a.) na evidenciju se prijavilo 186 osoba. U većim tvrtkama dosad nije bilo otpuštanja djelatnika. S obzirom na to kako se ne može znati koliko će sve ovo izvanredno stanje trajati, svi oni prate stanje i prave razne projekcije. U našoj općini već je dulje vrijeme više od 6000 zaposlenih, od kojih više od 90 posto u privatnom sektoru. Ova situacija njih sve nije isto pogodila s obzirom na to da se radi o različitim djelatnostima.
Uz gospodarstvo, najveći udar pandemije odražava se i odrazit će se na turizam. Kakvo je trenutačno stanje u Međugorju? Žale li se, primjerice Općini, zbog novonastale situacije vlasnici pansiona, restorana?
Svakako. Hodočasnički turizam bio je veliki gospodarski pokretač ne samo u našoj općini nego i našem okružju. Nakon dobre prošle godine urađene su sve pripreme za ovu očekujući još veći broj dolazaka hodočasnika. Sada je sve to stalo. Uz ugostiteljstvo, objekti za smještaj gostiju, suvenirnice i još neke djelatnosti vezane za dolazak hodočasnika najviše su pogođene u ovoj situaciji. Naravno, i svi oni koji su svoje proizvode plasirali za potrebe hodočasničkog turizma. Većina njih očekuje konkretne mjere u cilju ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica. Nažalost, o lokalnim zajednicama malo toga ovisi.
Kako uopće vidite život osobno, ali i u cijeloj općini nakon pandemije, ublažavanja mjera?
Nadam se da će ova situacija što prije završiti bez nekih većih posljedica i da će se život početi vraćati u normalu. Što prije ovo završi, to će svakako biti lakše. Ovaj narod prošao je puno nedaća kroz povijest, tako će proći i ovu.
Večernji.ba
