Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) je vodeća organizacija za civilni aspekt provedbe mira u Bosni i Hercegovini. Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je potpisan 1995. godine, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je u ime međunarodne zajednice zadužen da nadgleda provedbu civilnih aspekata mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini.
Aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko, koji već 11 godina obnaša tu dužnost, u javnosti vrlo rijetko istupa, osim što povremeno izrazi zabrinutost, ovih je dana u središtu pozornosti zbog činjenice da je morao u Vijeću sigurnosti UN-a predstaviti redovito izvješće. Naravno, činjenica je kako situacija u BiH nije sjajna, ni u kom pogledu, ali Inzko uvijek nastoji situaciju prikazati i puno gorom nego jeste i optužiti, najčešće, jedne te iste. Za takvo stanje, smatraju mnogi, ima i konkretan razlog. Jer činjenica je kako Inzko za svoj (ne)rad dobiva vrlo visoku plaću, kakvu vjerojatno nigdje ne bi imao.
Generator nestabilnosti
Predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž, jedan od Inzkovih najžešćih od kritičara s hrvatskog političkog spektra u BiH za Slobodnu Dalmaciju ističe kako posljednje izvješće Valentina Inzka, koje je u srijedu uputio Vijeću sigurnosti UN-a, pokazuje još jednom kako je OHR u biti temelj svih kriza i generator nestabilnosti u BiH.
-Inzko za sebe tvrdi kako je najveći tumač Ustava, iako u BiH postoji Ustavni sud, te iznosi cijeli niz konstatacija koje vrijeđaju zdrav razum i inteligenciju. Činjenica da taj čovjek u svojim rukama posjeduje moć diktiranja uredbi koje imaju pravnu vrijednost iznad Ustava, odnosno, u maniri totalitarnih režima može izdati uredbu na koju se ne može nitko žaliti ni na jednoj sudskoj instanci, ponajbolje pokazuje kako BiH ni po čemu nije suverena i neovisna zemlja i kako nikada neće to postati dok god je tu ured OHR-a. Odlazak OHR-a je uvjetovan tzv. 5 + 2 uvjetima koji su pisani prije više od 20 godina i koji, definirani na način na koji jesu, mogu biti tumačeni tako da Inzko vječno ostane u BiH. To znači kako će u BiH kriza ostati permanentna. Ako se uzme u obzir kako Inzko prima mjesečnu plaću od 24000 eura, naravno da će i on sa svoje strane činiti sve kako bi se njegov mandat produžio, što potvrđuje zaključni dio izvješća UN-u gdje traži „sadaku“ od UN-a da se OHR-u poveća proračun – ističe Raguž.
Zatvoriti OHR
Prema tome, naglašava Raguž, to je jedan začarani krug koji drži BiH u jednom višedesetljetnom vrtlogu i koči svaki vid napretka.
-Ako se uzme u obzir činjenica kako se, ne samo OHR, nego i cijela međunarodna zajednica, otvoreno politički svrstava na stranu bošnjačke unitarističke politike, želeći od BiH napraviti neku mini Jugoslaviju, trenutna kriza koja je na snazi u BiH mogla bi imati reperkusije i na zemlje u okruženju. S toga je neophodno, ne samo zbog situacije u BiH, nego i stanja u cijelo JI Europi, zatvoriti OHR kao instituciju i BiH prepustiti demokratski i legitimno izabranim političkim predstavnicima naroda koji žive u BiH – konkretan je Raguž.
Ustaljena mantra odgovornosti
Visoki predstavnik za BiH izvješće o stanju u BiH podnosi Vijeću sigurnosti svakih šest mjeseci, a ovoga puta Inzko je, umjesto u New Yorku, svoju analizu morao obrazložiti videovezom iz Sarajeva. Po već ustaljenoj mantri, kao glavnog krivca Inzko je označio Savez SNSD, predvođen Miloradom Dodikom, ističući kako postupci te stranke i njenog lidera mogu ne samo blokirati daljnji napredak u BiH, nego i poništiti sva dosadašnja pozitivna postignuća.
Kao drugi problem Inzko je označio “kroničnu disfunkcionalnost” Federacije BiH, podsjećajući kako, zbog napetih odnosa između ključnih bošnjačkih i hrvatskih stranaka, taj entitet ni dvije godine nakon izbora nije dobio novu vladu, a nema ni naznaka dogovora o izmjenama Izbornog zakona, na čemu inzistira HDZ BiH. Međutim, nije propustio spomenuti kako je eto zbog opće nestabilnosti u BiH i dalje nužna prisutnost međunarodne zajednice pa tako i nastavak funkcioniranja OHR-a.
A kolika je to bio aparat i koliko je trošio novaca za vrlo mali ili nikakav učinak, a koji se svejedno „knjiži“ kako pomoć BiH, govore i podatci o broju uposlenih i proračunu. koji trenutačno. Čak 700 različitih činovnika radilo je u OHR-u 2002. Godine, a danas ih je ostalo 92 zaposlenika. Tih godina proračun je iznosio čak 25 milijuna eura, što otprilike odgovara proračunu Grada Mostara. Danas OHR raspolaže s još uvijek velikim iznosom od 5,3 milijuna eura, a što je još veliki iznos, jer to je veći proračun od onog kojeg imaju brojne općine u BiH.
A da visoki predstavnik treba spakirati kofere i napustiti BiH čim prije drži i ruski veleposlanik u UN-u Vasily Nebenzja. On je kritizirajući izvještaj koji je Inzko predstavio Vijeću sigurnosti UN-a, naglasio kako izvješće “predstavlja kritiku i prebacivanje krivice na Srbe”, što “nije stvarno stanje u BiH”.
– Pozivamo UN i Vijeće za provedbu mira / PIC / na zatvaranje OHR-a! – rekao je Nebenzja visokom predstavniku u BiH i tijelima UN-a. Ruski veleposlanik pri UN-u također je rekao da je “vrijeme upravljanja BiH izvana prošlo i da građani BiH zaslužuju odrediti vlastitu sudbinu”.
Nebenzja je naglasio da Inzko “ignorira da većina problema u BiH nastaje zbog nepostojanja sporazuma triju naroda” i napomenuo da “OHR treba poticati rješavanje nesporazuma, a ne stavljati krivnju”.
BiH s OHR-om ne može u EU
I Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu Zastupnica u Europskom parlamentu još koncem 2018. godine uputila je upit Europskoj komisiji u kojem je tražila odgovore na pitanja o financiranja Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Zovko je tada navela da je OHR-u u proračunskoj 2017/2018. godini dodijeljeno 5,328 milijuna eura od čega je 54,37 posto iz Europske unije, što ih čini najvećim donatorom. Ona je iskoristila svoju zastupničku mogućnost da postavi pitanje iz koje proračunske linije EU financira aktivnosti i prioritete OHR-a, podnosi li izvještaje Europskoj komisiji i tko prati rashode. Danas Zovko drži Inzkov mandat neučinkovitim te na upit može li BiH s OHR-om i stranim sucima u Ustavnom sudu BiH postati, ne članica, već kandidatkinja za članicu EU zastupnica Zovko kaže da ne misli da BiH s OHR-om može biti kredibilna članica EU.
-BiH s OHR-om neće daleko napredovati. Ja se zalažem za to da OHR ostane, ali da se izmjesti iz Bosne i Hercegovine i da se plaće apsolutno smanje jer nije moguće da imate plaću povjerenika u Europskoj komisiji od 24.000 € u jednoj zemlji i da apsolutno nikome ne odgovarate za ne napredak te zemlje, kazala nam je Zovko. Istaknula je i da će se morati uraditi detaljna analiza na razini EU na koji način se troši novac za predstavnike međunarodnih institucija i koliko su one (ne)učinkovite./M.L./Slobodna Dalmacija/HMS/
Hercegovački portal
