Europske države vraćaju restriktivne mjere kako bi spriječile daljnje širenje koronavirusa.
Većina europskih vlada je tijekom ljeta ublažila restriktivne mjere kako bi vratila u život svoja gospodarstva već pogođena velikim padovima i gubitkom radnih mjesta nakon prvog vala pandemije, ali kako se ponovno počeo povećavati broj zaraženih koronavirusom tako i europske zemlje uvode sve strože mjere.
Slovenija je jučer imala 707 zaraženih, a slovenska je vlada objavila da će se od ponedjeljka škola od petog razreda dalje održavati na daljinu. Od petka se uvodi i ograničavanje kretanja između crvenih statističkih regija u Sloveniji, kojih je sedam. U tim će regijama nošenje maski biti posvuda obvezno, ograničit će se rad određenih uslužnih i sportskih djelatnosti i zabraniti okupljanje više od deset ljudi, javljaju slovenski mediji. Djelomični lockdown se uvodi u regijama u kojima je stanje najgore.
Drastične mjere koje podrazumijevaju i djelomični lockdown neće se, dakle, primijeniti na cijelu zemlju nego na one regije u kojima je stanje najgore.
Francuska vlada je u srijedu donijela izvršnu uredbu o uvođenju izvanrednog zdravstvenog stanja koja stupa na snagu u subotu 17. listopada u ponoć na čitavom državnom teritoriju zbog pogoršanja stanja epidemije.
– Policijski sat se uvodi na četiri tjedna i ići ćemo u parlament kako bismo ga produljili do 1. prosinca. Šest tjedana je vrijeme koje će, čini nam se, biti korisno – rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Restorani, barovi, kazališta i kina zatvarati u 21 sat. Prekršiteljima prijeti kazna od 135 eura. Tijekom dana život se ne bi trebao znatnije promijeniti, piše Index.
Češka, europska zemlja s najvećim brojem zaraženih po glavi stanovnika, nastavu je preselila na internet i planira na teren poslati tisuće studenata medicine. Bolnice otkazuju zahvate koji nisu hitni kako bi se oslobodili kreveti. Poljska je ubrzala obuku za medicinske sestre i razmatra otvaranje vojnih poljskih bolnica. U isto vrijeme nastavu na internet seli i Moskva, a Sjeverna Irska zatvara škole na dva tjedna.
Velike europske ekonomije poput Njemačke, Velike Britanije i Francuske zasad se opiru pritiscima da zatvore škole jer je ta odluka tijekom proljeća dodatno otežala situaciju roditeljima koji su morali balansirati rad od kuće s brigom za djecu. Političari u Njemačkoj razmatraju trebaju li produžiti školske praznike oko Božića i Nove godine kako bi se zaraza obuzdala, iako kritičari tvrde kako nema dokaza da su škole žarišta širenja virusa.
Nizozemska je u srijedu zatvorila kafiće i restorane, no ostavila je škole otvorenima. U Belgiji bolnice moraju rezervirati četvrtinu svojih kreveta za zaražene covidom-19.
Članica Znanstvenog savjeta vlade, Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, rekla je jutros na HRT-u da su i u Hrvatskoj moguće strože mjere.
– Jučer smo imali savjet i razgovarali smo o mjerama, opći savjet je da je situacija ozbiljna i da treba ljude osvijestiti da se mjere poštuju. mjere su dobre, ali se ne poštuju. Epidemija se zahuktava, nismo još u fazi eksponencijalnog rasta, ali bismo uskoro mogli biti – rekla je.
Govoreći o mjerama rekla je da bi se moglo ići na još strože mjere.
– Ako ovo ovako nastavi, naravno da će se ići na još strože mjere – rekla je.
