Sutra (nedjelja, 15.11.2020.) u 11,00 sati u župnoj crkvi sv.Ante Padovanskog na Tepčićima bit će uz sv. Misu i nakon Mise obilježen Dan ĆUPTERA = ĆUPTERIJADA 2 u organizacij Društva sv. ATE Tepčići. Bit će mogućnost kušanja ali i izlaganja/nabave ćuptera.
Jeste li kušali ĆUPTER – slatkiš našeg djetinjstva?
Ćupter kao ekskluzivan poljoprivredno-prehrambeni proizvod
Svaki narod ima neke svoje specifične kulinarske proizvode koji se njihovim migriranjem ili osvajačkim pohodima šire u druga područja. Jedna od mnogobrojnih orijentalnih slastica koja je u nas ostala iz osmanlijskog razdoblja je ćupter, jedna vrsta želea spravljenog od mošta. Riječ “ćupter” u nas je došla preko Osmanlija, a izvorno je perzijskog podrijetla i znači nešto okruglo, piše prof.dr. sc. Jure Beljo za publikaciju Dani berbe grožđa 2019.
Došlo je vrijeme da se pokrene inicijativa za zaštitu hercegovačkog ćuptera. Oznake podrijetla koriste se za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih, obrtničkih i proizvoda domaće radinosti. Zaštitom zemljopisnog podrijetla zaštićuje se oznaka izvornosti, a zaštita je regulirana i europsklim uredbama.
EU je još 1992. godine uvela sustav namijenjen zaštiti i promicanju tradicionalnih i regionalnih prehrambenih proizvoda. Cilj toga bila je zaštita određenih vrsta poljoprivrednih proizvoda. Nakon zaštite ti su proizvodi dobili veću dodanu vrijednost na tržištu čime proizvođači ostvaruju povećani dohodak”, ističe Beljo zaključivši da, kada bi se zaštitilo zemljopisno podrijetlo ćuptera i on bi mogao biti veoma dobar tržišni proizvod jer bi to na tržištu bio ekskluzivni poljoprivredno-prehrambeni proizvod.
“Kada se uz to istakne da je ćupter prirodni proizvod bez ikakvih umjetnih dodataka, što je danas u vrijeme sve veće potražnje za ekološki prihvatljivom hranom itekako važno, mogla bi ova naša slastica biti veoma dobro prihvaćena na tržištu.”
O ćupteru je pisao i poznati bosanski franjevac Ivan Frano Jukić, u knjizi Zemljopis i poviestnica Bosne, iz 1851. za mostarsku nahiju, kojoj je tada pripadalo Brotnjo.
“Nekada je u Brotnju u vrijeme berbe grožđa gotovo svako kućanstvo spravljalo ćupter i kasnije se sladilo njime uz rakiju i suho voće, ili je ovom slasticom dočekivalo goste. Za Božić je obvezno na stolu morao biti izrezan ćupter uz bajame, orahe, suho grožđe i smokve. No vremenom se tradicija spravljanja ćuptera postupno gubila i sve se manje broćanskih kućanstava za božićnom trpezom sladilo ćupterom”, kaže Beljo dodavši kao se danas ipak vraća zanimanje za ćupter i to ne samo za konzumaciju u kućanstvu već i kao tržišni proizvod.
Dobro nam došli
Hercegovački portal
