Uništenje Hercegovačke banke bio je projekt slamanja Hrvata Bosne i Hercegovine.U Federaciji BiH, 2001. godine djelovale su 42 banke, a Hercegovačka banka je sama obavljala 36 % financijskih tijekova u Bosni i Hercegovini, više od trećine. Zbog sumnje da Hercegovačka banka financira Hrvatsku samoupravu u Bosni i Hercegovini, pripadnici SFOR-a i sarajevske policije, 6. travnja 2001. godine, su blokirali zapadni dio grada Mostara, u kojemu se nalazilo sjedište Hercegovačke banke.
Snage SFOR-a i federalne policije tenkovima su ušle u prizemlje banke, spustile sajle kako bi iznijeli trezore, a kad to nije išlo pod trezore su stavili eksplozive i raznijeli ih. Svi uredi banke su demolirani a sve slike pape Ivana Pavla II, koje su bile u većini ureda, su polomljene i zgažene, podsjeća Info centar HNS BiH.
Nezamislivo je da se tako u demokratskom svijetu uništi jedna banka, da se imovina banke, nekih 15 milijuna konvertibilnih maraka, inventar, oprema i novac jednostavno odnese.
Visoki dužnosnici SFOR-a nekoliko su puta izjavljivali da će pružiti dokaze o nedozvoljenim radnjama kako Hercegovačka banka financira HDZ BiH i Hrvatsku samoupravu, no to se nije dogodilo.
Federalna agencija za bankarstvo je napravila reviziju i kazala da u Hercegovačkoj banci nije bilo nikakvog bezakonja. Kako povici iz sarajevskih političkih krugova na banku nisu prestajali, angažirana je i jedna ugledna međunarodna revizorska kuća koja je, također nakon seriozne kontrole poslovanja, zaključila da u Hercegovačkoj banci nema nikakvih propusta.
Tako je zbog sumnje Međunarodne zajednice, Hercegovačka banka otišla u stečaj. Uništenje je bilo plod američke politike i drugih država nesklonih Hrvatima, sklonih cementiranju stanja u BiH u kojem Bošnjaci dominiraju a hrvatsko tkivo je eutanazirano. Izvješća o BiH američke Međunarodne krizne skupine ICG uvijek si bila slijedila ideologiju “građanske BiH”, “prevladavaju nacionalizma” i tri partikularna identiteta.
Izvješća su ponekad bila samoispunjajuća proročanstva, poput 2000. i 2001. u kojima se “međunarodni dužnosnici pozivaju na striktnu kontrolu rada pojedinih banaka na temelju procjena o stranačko-političkoj orijentaciji njihovih uprava”. Ta su izvješća bila uvod u uništavanje i pljačku Hercegovačke banke i slamanje financijske kralježnice Hrvata u BiH.
3. ožujka 2001. HDZ BiH proglasio je Hrvatsku samoupravu u BiH. Njome je nastojao osporiti nelegitimnu vlast u BiH koja je formirana zahvaljujući nametnutim Berryevim amandmanima.
Banka koja je bila srce hrvatskog gospodarstva i hrvatskog napretka u Bosni i Hercegovini otišla je u stečaj, a 4.500 gospodarskih subjekata ostalo je bez svoga novca, 90.000 štediša bez svojih štednji. Do danas nitko nije odgovarao radi ovog slučaja. Zloporabom međunarodnih organizacija i državne policije odnesena je i uništena cjelovita imovina banke, te se s pravom ju naziva pljačkom.
Oko 15 milijuna konvertibilnih maraka, inventar, oprema i novac odneseni su. Visoki dužnosnici SFOR-a nikad nisu dokazali nedozvoljene radnje da “Hercegovačka banka financira HDZ BiH i Hrvatsku samoupravu”, premda su to nekoliko puta izjavili. Pljačka stoljeća se po svijetu prepričava kako je Hercegovačka banka bio Dobar posao u Mostaru aludirajući na film Dobar posao u Italiji.
