Spomendan Svetog Vinka najpopularniji je kao “Vincekovo” u našim krajevima i obično dan kad se blagoslivljaju vinogradi i trsovi.
Pučkim ga običajima posebno slave vinogradari koji se obilježava 22. siječnja, a kojim se označava početak nove vinogradarske godine.
Ovakvo obilježavanje Vincekova kada se blagoslivljaju vinogradi raširen je osobito u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Sveti Vinko jest zaštitnik vinograda i vinogradara, a i samo njegovo ime podsjeća na vino, latinski vinum.
Na Vincekovo, vinogradari već tradicionalno, prvi put u novoj vinogradarskoj godini pohode vinograde. Simboličnim orezivanjem trsova objavljuju početak radova u vinogradima. Domaćini po trsovima vješaju kobasice i kulene da grozdovi u novoj godini budu veliki poput kulena, a trsovi se zatim krste domaćim vinom.
Svog zaštitnika, Svetog Vinka, vinogradari mole za još bolji urod u ovoj godini i da im čuva vinograd od zime, mraza, kiše, tuče, bolesti, štetnika i svega drugog što vinogradu može naštetiti. Odrezane grančice vinove loze vinogradari odnose doma, gdje na toplom propupaju i pojave se sitni ˝grozdići˝prema kojima vinogradari predskazuju kakva će biti ovogodišnja berba.
Svetkovina Sv. Vinka završava uz vino i jelo pripremljeno na otvorenoj vatri uz vinograd, a za dobar provod zaslužno je i dobro društvo koje prema nekima mora biti isključivo muško, jer djeca i žene prizivaju tuču u trsje?!
Nekoliko izreka koje prate spomendan Sv. Vinka:
Ako se na Vincu topi snig, vino će biti dobro.
Kad je Vincet, ako je padala kiša, rekli su: No, sad bude vino! Ako je bila suša: No, kaže, ne bu vino!
Ako kaplje voda sa strehe, bit će mnogo vina.
Ako na Sv. Vinka sunce peče, obilato vino u bačve poteče.
“Ak’ za Vincekovo sunce svetli, bit će vina u kleti!”
HERVEGOVAČKI PORTAL
