Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman boravio je u utorak Mostaru gdje je posjetio niz hrvatskih institucija u tom gradu, a susreo se i s prvim čovjekom vodeće stranke bosanskohercegovačkih Hrvata Draganom Čovićem.
Ministar je u Mostaru ponovio svoje ranije stavove o Bosni i Hercegovini kao državi triju konstitutivnih i u svemu ravnopravnih naroda.
Zahvaljujući činjenici da većinski Bošnjaci sada Hrvatima mogu birati člana u Predsjedništvu i niz drugih važnih funkcija, od ravnopravnosti, za sada, nema ništa.
Upravo je i europski put BiH limitiran zbog nemogućnosti izmjena Izbornog zakona na način kako je to naložio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojivši apelaciju Ljubić 2016. godine.
Grlić Radman o važnosti Izbornog zakona
Grlić Radman je kazao da Hrvatska želi pomoći BiH na euroatlantskom putu te da je zbog toga bitno izmijeniti Izborni zakon. Prirodna je činjenica, kaže, da europski put BiH ide preko Hrvatske.
Komentirao je i prosvjednu notu koju je zbog proglašenja gospodarskog pojasa na moru nedavno Hrvatskoj uputila ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, ali i Turkovićkinu izjavu o odgovornosti Hrvatske tijekom rata u BiH.
“Znaju se povijesne činjenice. Ne može se povijest zaboraviti i znaju se činjenice. Splitska deklaracija i pomoć HVO-a i HV-a spriječila je Bihaćku tragediju. To je usamljena izjava koja nije usuglašena i mi smo notom zatražili i pitali je li to osobni stav ili je to usuglašeni stav što podrazumijeva BiH kao državu tri konstitutivna naroda”, rekao je Grlić Radman.
Radman je novinarima kazao da su on i Čović razgovarali o migrantskoj krizi koja ugrožava stabilnost, funkcionalnost i napredak BiH. Naglasio je da se treba posvetiti rješavanju problema ilegalnih migracija.
“Naš je prijedlog bio da se sredstva šalju za jačanje institucionalnih kapaciteta te smo kazali da bi bilo dobro da BiH potpiše ugovor s Frontexom”, rekao je Grlić Radman dodajući da po njemu nije dobro vršiti redistribuciju migranata po cijeloj BiH.
Pozdravio je sporazume oko izbora u Mostaru te je kazao da ga žalosti činjenica da je izborni proces diskreditiran zbog nepravilnosti te da će se dogoditi satisfakcija.
Čović je kazao kako očekuje da će Izborni zakon biti promijenjen do sredine ove godine.
“Sutra ću imati razgovor sa Sattlerom i Nelsonom na istu tu temu. Naš je cilj da najdalje do sredine ove godine imamo usvojen Izborni zakon u parlamentarnoj proceduri te da je to uvjet za kandidatski status i za članstvo u EU”, rekao je Čović.
Brojne urbane legende
Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić kaže za Dnevno da Bosni i Hercegovini na putu napretka ne stoje niti Ustav niti Izborni zakon.
“Bosna i Hercegovina je država u kojoj važe brojne urbane legende. Jedna od njih je i ta da Ustav BiH i Izborni zakon BiH stoje na putu napretka BiH. No to je samo legenda jer je istina potpuno drugačija. Najveći krivci za to što BiH već desetljećima ne napreduje i stoji na mjesto po pitanju približavanja EU su korumpirani političari koji upravo šire tu legendu da će izmjene Ustava i zakona nešto poboljšati. Takvim političarima ne odgovara da BiH uđe u EU jer bi to značilo da se uspostavi istinska pravna država sa politički neovisnim pravosuđem od kojeg niko nije zaštićen. Dovoljno je da se sjete kako je prošao Ivo Sanader u Hrvatskoj da bi shvatili da bi i njih mogla zadesiti slična sudbina ukoliko BiH počne ispunjavati EU zahtjeve”, rekla nam je Marić.
Marić ističe drugu vrstu problema koja BiH stoji na putu u Europsku uniju.
“Ne bih se složila sa ministrom Radmanom koji je rekao da na putu BiH ka EU stoji Izborni zakon. Ono što BiH koči na putu ka EU je 14 zahtjeva koje je EU postavila pred bh. vlasti, a koje vladajuća koalicija HDZ, SNSD i SDA uporno odbija ispuniti. Najznačajniji zahtjevi se odnose na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i slično. Sve to njima ne ide u prilog i oni će učiniti sve što je u njihovoj moći da se put BiH ka EU što više razvuče, bar dok oni ne završe svoje političke karijere”, dodala je.
HDZ na Komšićev pogon
Po njezinim riječima, HDZ BiH ostvaruje dobar izborni rezultat zahvaljujući Komšiću koji mobilizira HDZ-ove birače.
“Ono što je bitno znati po pitanju navodne majorizacije Hrvata u BiH je da HDZ BiH sa oko 145.000 osvojenih glasova na Općim izborima 2018. godine ima najveću moć u Federaciji BiH i na državnoj razini. Takvu moć blokiranja i odlučivanja preko domova naroda nema čak ni SDA koja je na izborima osvojila preko 250.000 glasova. HDZ sa 4 od 5 delegata u Domu naroda PSBiH i 13 od 17 delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH može blokirati svaku odluku parlamenta. Međutim, na osnovu činjenice da je u Predsjedništvo BiH, koje ima nadležnosti slične Predsjedniku Hrvatske, izabran Željko Komšić za kojeg HDZ tvrdi da je „nelegitimni“ Hrvat, a ne Čović, izvlači se priča o tome da Hrvatima drugi biraju predstavnike. Pri tome se prešućuje i bitna činjenica da je HDZ ovako dobar izborni rezultat ostvario upravo zahvaljujući kandidaturi Komšića i na tome zasnovanoj priči da se Hrvati moraju homogenizirati kako bi pobijedili druge. Na taj način Komšić je pomogao HDZ-u BiH da skoro ostane bez istinske opozicije”, kaže ova politička analitičarka.
U BiH su, kaže, za razliku od njihovih navodnih nacionalnih zaštitnika, egzistencijalno ugrožena sva tri naroda.
“Zaključila bih s tim da još jednom naglasim da u BiH problem nije kompliciran sistem već komplicirani ili bolje reći korumpirani političari. Dovoljno je da pogledate vile u kojima svaki od ‘vođa naroda’ živi i to usporedite s mjestima u kojima žive njihovi narodi, da vam odmah bude jasno da su u BiH ugroženi svi narodni podjednako, dok njihovi ‘nacionalni zaštitnici’ žive u luksuzu”, kaže Marić.
Novinar portala Dnevnik.ba Marko Soldo se ne slaže s političkom analitičarkom Marić. On je stava da su promjene Izbornog zakona nužne.
“Pozdravljam Radmanove poruke o nužnosti provedbe Izbornog zakona u BiH na način svaki narod bira svoje predstavnike. Nadam se da to neće ostati samo na porukama nego da će Hrvatska i nešto istinski poduzeti po tom pitanju”, kaže Soldo za Dnevno.
To bi, po njegovim riječima, riješilo mnoge probleme u BiH, prvenstveno između Bošnjaka i Hrvata.
“Tako bi se u BiH rasteretilo mnogo toga, kako po pitanju hrvatsko-bošnjačkih odnosa, tako i po pitanju nekih unutarhrvatskih problema kojih više ne bi bilo”, kazao je Soldo.
Dodao je kako se politika u BiH vodi na “ružan, prljav i podao način”.
“Nenormalno je da se Hrvatima koji su ustavotvoran narod i čine Bosnu i Hercegovinu uopće državom uskraćuju prava. Nitko ne govori o bilo kojoj stranci ili osobi, riječ je o narodu koji mora imati svoja jer mu ih ustav jamči. Bošnjačke političke stranke politiku vode na ružan, prljav i podao način kako bi Hrvate pretvorili u nacionalnu manjinu”, govori nam Soldo.
Konsenzus hrvatske politike
Predsjednik najveće oporbene stranke u bosanskohercegovačkih Hrvata HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović kaže za Dnevno da je dobro da državni vrh Republike Hrvatske ima zajednički stav o nužnosti izmjena Izbornog zakona koji bi BiH učinili održivom državom.
“Drago mi je vidjeti da postoji konsenzus u visokoj politici Republike Hrvatske oko Hrvata u BiH. Ministar Grlić Radman potvrđuje svoju privrženost zaštiti konstitutivnosti bh. Hrvata i to pozdravljam. Nadam se da će do tih promjena i doći jer su nam one nužne kako bi BiH uopće mogla biti održiva država”, kaže nam on.
Dodaje i da “bez zadovoljnih svih triju konstitutivnih naroda, BiH nije održiva država”. Nada se, kaže, da “oni koji to trebaju znati znaju”.
Nakon sastanka s Draganom Čovićem te posjete Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, Grlić Radman sastao se ravnateljem Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru Ivanom Vukojom.
“HNK Mostar je bitan za čuvanje hrvatskog identiteta u ovome gradu, u Federaciji, županiji i u BiH”, rekao je Grlić Radman.
Hrvatski ministar vanjskih poslova je izrazio nadu da će, nakon što se ulože određena financijska sredstva, HNK Mostar postati dom i drugih hrvatskih kulturnih i znanstvenih institucija poput Matice hrvatske i Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH. Istaknuo je važnost postojanja hrvatskog kazališta u BiH.
Grlić Radman kratko se osvrnuo i na posjet SKB Mostar kazavši da je bolnica važna za čuvanje zdravlja, “ne samo Hrvata, nego i svih ostalih građana BiH” koji njoj gravitiraju.
“Republika Hrvatska isto tako snažno podržava rad te ustanove, financijski i stručno”, rekao je.
Ravnatelj HNK Mostar, Ivan Vukoja, novinarima je kazao da se misija i vizija ustanove kojoj je na čelu vide iz samog njezinog naziva.
“HNK Mostar je narodno kazalište svih Hrvata u BiH. S obzirom na to da je u Mostaru onda je i mostarsko i bosanskohercegovačko, a cilj nam je da bude europsko”, rekao je Vukoja, prenosi Dnevno.hr.
HERCEGOVAČKI PORTAL
