Mislim da je ovo također dio pritiska na Dragana Čovića da popusti oko Izbornog zakona, rekao je general Obradović.
Državno odvjetništvo u Splitu pokrenulo je istragu protiv zapovjednika I brigade HVO-a i 116. brigade HV-a, a kojega sumnjiči za ratni zločin nad Bošnjacima na području općina Stolac i Čapljina 1993. i 1994. tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH. Iako je navedena godina rođenja, ali ne i ime časnika, jasno je da se radi o generalu Nedjeljku Obradoviću koji je osumnjičen po zapovjednoj odgovornosti.
Za generalom Nedjeljkom Obradovićem Sud Bosne i Hercegovine krajem 2016. godine raspisao je međunarodnu tjeralicu temeljem prijedloga Tužiteljstva BiH da mu se odredi pritvor, zbog sumnje da su pripadnici brigade Knez Domagoj, kojom je Obradović zapovijedao 1993. i 1994. no području Čapljine počinili ratni zločin, nakon čega se Obradović sklonio u Republiku Hrvatsku. Hrvatska je bh. vlastima BiH obila izručenje generala Obradovića.
On je za Dnevni list, komentirajući pokretanje istrage Državnog odvjetništva u Splitu, kazao da nije iznenađen pokretanjem istrage.
“Svatko ima pravo protiv svakoga pokretati istrage, pa i protiv mene. Bošnjaci podižu istrage i optužnice protiv svih Hrvata, pa i protiv mene. Odbijam sve insinuacije kao netočne jer se zna da se nisu htjeli boriti, a kada smo mi obranili, onda su dobili po nosu. Nisam iznenađen pokretanjem istrage. Pa pogledajte vi tužiteljstvo BiH i sve će vam biti jasno kada vidite koliko je tužitelja optuženo za korupciju. Haag je tražio moju izjavu, ja sam se odazvao, nisu našli ni na kakve dokaze, lijepo su me primili i ispratili, a postoji i na desetine svjedoka koji su svjedočili da nema temelja za ovo što mi se stavlja na teret. Ovo je samo iživljavanje i uništavanje nečijeg života”, rekao je general Obradović za Dnevni list.
No, iz Županijskog državnog odvjetništva u Splitu izvijestili su da je nakon pribavljanja cjelokupne dokumentacije Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, donijeto rješenje o provođenju istrage protiv državljanina Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1961.) zbog postojanja osnovane sumnje da bi počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. stavak 1. i 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 122. u svezi članka 28. stavak 1. i 2. OKZ-a RH. (3. 3. 2021.)
Onima hrvatsko i BiH državljanstvo, osim što je bio u HVO-u bio je i zapovjednik 116. brigade HV-a u Metkoviću, a zbog zasluga za obranu Metkovića svojevremeno ga je odlikovao predsjednik Ivo Josipović. Kada je protiv Obradovića podignuta optužnica u BiH, on je u jednom javnom istupu zanijekao krivnju te je tvrdio da je optužnica protiv njega samo dio projekta kojim se od Hrvatske planira tražiti ratna odšteta.
Obradović je osumnjičen po zapovjednoj odgovornosti za događaje koji su zbivali od travnja 1993. do travnja 1994. tijekom oružanog sukoba u BiH između Armije BiH i HVO-a na području Stolca i Čapljine. Sumnjiči ga se da je zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove Bosne i Hercegovine pod kontrolom ABIH i druge zemlje.
Osumnjičen je i da je odvodio zarobljene civile u logore Dretelj i Gabela (općina Čapljina), kao i u druge objekte koji su korišteni za zatočenje Bošnjaka, kao što su bile policijska stanica Stolac, škola u Crnjićima, tvornica TGA i VPD i Koštana bolnica u Stocu, Silos u Čapljini, vojarna Grabovina te Heliodrom.
Pripadnici I. brigade HVO-a Knez Domagoj, kako se sumnja, masovno su koordinirali protjerivanje, čišćenje i prisilno premještanje civila bošnjačke nacionalnosti pod paljbom iz vatrenog oružja pri čemu su usmrtili i tjelesno ozlijedili veliki broj žrtava. U logorima su pripadnici I. brigade HVO-a Knez Domagoj svakodnevno fizički i psihički zlostavljali civile i ratne zarobljenike.
Ograničavali su im slobodu kretanja, prema njim su okrutno postupali, držali su ih u pretrpanim prostorijama bez dovoljno hrane i vode te su ih tjerali na prisilni rad. Od posljedica fizičkog zlostavljanja mnogi su zatvorenici teško tjelesno ozlijeđeni, a mnogi su i preminuli.
Obradovića se sumnjiči da je znao da njegovi podređeni nehumano postupaju prema zarobljenim bošnjačkim civilima i vojnicima, no da nije ništa učinio da to spriječi, a kamoli da podređene zbog kršenja ženevskih konvencija kazni. Osim toga, sumnjiči ga se i da i da takva postupanja nije istražio i prijavio, čime je po stavu tužiteljstva pristao i na šetne posljedice.
Logor Dretelj bio je sabirni logor kojeg je vodila Hrvatska Republika Herceg Bosna tijekom hrvatsko -bošnjačkog sukoba u BiH, a njemu su bili zatočeni zarobljeni Bošnjaci, te ih je u nekom trenutku bilo preko 2000. Onim što se u tom logoru događalo svojevremeno se bavila i VSO-a , koja je još 2011. tadašnji hrvatski državni vrh izvijestila da je BiH izdala uhidbeni nalog za Obradovićem. Izvijestili su ih i da je protiv Obradovića podignuta optužnica u BiH zbog ratnog zločina, a taj je postupak sada, s obzirom na pokretanje istrage, očito ustupljen Hrvatskoj, prenosi Večernji list.
HERCEGOVAČKI PORTAL
