Ovo je slika prostora u kojem mi živimo, ne danas, nego zadnjih 30 godina. Ovo je ono što treba biti poruka svima nama koji kažemo da smo domoljubi, da je ovo naša domovina.
Nezamislivo je da još uvijek imamo ljude koji šute o zločinima koje nismo u stanju procesuirati do kraja. Ono što je najgore, nismo u stanju otkriti bar podatke gdje su ostaci naših najmilih za koje se danas molimo, a danas ćemo pokopati ona tijela koja smo uspijeli naći. Dok to ne riješimo između sobe, govorim o sva tri naroda u Bosni i Hercegovini, teško ćemo moći govoriti da je ovo uređeno društvo, da imamo svoju perspektivu, svoju budućnost, euroatlantsku budućnost kako često volimo naglašavati. Stoga, i s ovog mjesta poruka i poziv da institucije rade svoj posao, a jednako tako i svima onima koji su izvršili ovaj zločin da daju truda da bar nakon trideset godina olakšaju svim onim obiteljima koji tragaju za ostacima svijih najmilih da ih možemo u miru pokopati i za njih se Bogu pomoliti“, kazao je predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović danas u Bugojnu na 27. obljetnici razmjene bugojanskih logoraša.
Brojno izaslanstvo dužnosnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora na svih razina vlasti u BiH koje je predvodio predsjednik dr. Dragan Čović, nazočilo je danas na 27. obljetnici razmjene 294 hrvatska zatočenika iz logora „Stadion“ u Bugojnu. Obljetnici je nazočio i izaslanik hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Brojna izaslanstva položila su vijence pred središnjim Spomen križem poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima Bugojna u gradskom katoličkom groblju „Sultanovići“.
Izaslanstvo visokih dužnosnika koje su predvodili dr. Dragan Čović i izaslanik hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, sudjelovali su i na misnom slavlju u župnoj crkvi sv. Ante u Bugojnu a nakon toga i na posljednjem ispraćaju i ukopu odvedenih, likvidiranih i pronađenih logoraša na Rostovu, koji su bili pripadnici 104. brigade HVO-a Eugen Kvaternik – Bugojno.
Danas su u Bugojnu ukopani posmrtni ostaci Ante Markulja, Dragana Miličevića i Frane Jezidžića, dok će posmrtni ostaci Zorana Galića po želji obitelji, biti pokopani sutra u Mostaru.
-Vjerujemo da se klupko stravičnih zločina koje smo preživjeli u ratu konačno počinje odmotavati. S pronalaskom posmrtnih ostataka Zorana Galića, Ante Markulja, Dragana Miličevića i Frane Jezidžića, četiri naša logoraša koji su nakon odvođenja u nepoznato ubijeni na posebno okrutan način, ruku vezanih žicom s metcima ispaljenim u potiljak, na vidjelo je konačno počela izlaziti godinama pomno skrivana istina o razmjerima etničkog čišćenja Bugojna od strane za nas tzv. Armije BiH. Rezultiralo je progonom 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, ubojstvom 311 hrvatskih civila i vojnika te zatvaranjem u na desetine logora, oko dvije tisuće Hrvata kao i sustavnom pljačkom i uništavanjem imovine u vlasništvu Hrvata i katoličkih vjerskih objekata. Logori Armije BiH za Hrvate u Bugojnu bili su poseban dio plana etničkog čišćenja.
Nečovječno postupanje i mučenje za dobar dio zatočenika trajalo je punih osam mjeseci i trajalo je do razmjene koja se dogodila 19. ožujka 1994. godine. Oni koji su među zatočenim Hrvatima uživali najveći autoritet, a u pitanju su 23 Hrvata, odvodeni su u nepoznato u ljeto i jesen 1993. godine. U 28 godina potrage rasvijetljena je sudbina njih osam, a posebno značajan je pronalazak četiri tijela proteklog ljeta na Rostovu koje ovog 19. ožujka konačno dostojno, u skladu s kršćanskom tradicijom, pokapamo. Uz njihove najbliže, pokopu će nazočiti i brojni preživjeli logoraši koji će se istog dana prisjetiti svojeg drugog rođendana, godišnjice razmjene nakon višemjesečnih neviđenih tortura, poručili su iz koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata 104. brigade Eugen Kvaternik HVO Bugojno.
Radiotelevizija Herceg-Bosne
