Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti koji se obilježava u petak prije Uskrsa. Skupa s Velikim četvrtkom, Velikom subotom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.
Radi se o vrlo svečanom danu, a ne danu žalosti – dan je to pomirenja između neba i zemlje, Boga i čovjeka. Veliki petak dan je najvećeg Kristova uspjeha, dan je pobjede, dan duboke radosti. Kršćanima se na taj dan upućuje poziv da ljubav uzvrate, da poput Krista ljube Boga i ljude.
Na Veliki petak Isus je na sebe uzeo grijehe svijeta i u Njemu je trpljenje dobilo svoj smisao, te donosi plodove. Isus Krist na križu dokaz je Božje ljubavi, te objavljuje njenu tajnu: Božju ljubav može se razapeti i probosti svojom ljudskom zloćom, no ne može je se uništi jer ona uskršava – Isus je umro da bi čovjeka oživio.
Nema euharistijskog slavlja
Veliki petak je jedini dan u godini kada Crkva ne slavi euharistijsko (misno) slavlje nego se slavi samo liturgiju riječi – bogoslužje je smireno, svečano i dostojanstveno. Uvodi se vjernike u ono veliko, jedinstveno – božanski veliko, što se toga dana dogodilo. Na oltaru tada nema križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci.
Obredi Velikog petka
Obredi Svetog Petka koncipirani su u tri dijela. Prvi dio je Služba riječi, drugi dio je klanjanje križu dok je treći dio podjela Svete Pričesti. Svećenik i ministranti obučeni u ruho crvene boje, kao za misu, pristupe k oltaru, iskažu mu počast te se prostru ničice (prostracija) i mole neko vrijeme u šutnji.
Za sve katolike od 18 do 60 godina obavezan je post na ovaj dan, a za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu, dok nemrs znači redovito jesti, ali ne jesti masno.
Veliki petak te Pepelnica ili Čista srijeda jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs. Vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! – U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno.
Po nauku Katekizma Katoličke crkve, post koji je propisan za Veliki petak i Pepelnicu, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika, radnika teških poslova, trudnica itd.) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.).
Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, a obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina. Također znači uzimanje svih obroka, ali da to ne bude meso.
Također je i petak značajan dan za pokoru i nemrs. To je dan Kristove muke i smrti i stoga vjernici ne bi trebali jesti meso, a ako su okolnosti takve da moraju jesti meso, dobro bi bilo da se odreknu nečega što čine svakodnevno ili da učine dobro djelo.
”I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju svoja lica da pokažu ljudima kako poste. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I otac tvoj koji vidi u skrovistosti, uzvratit će ti.” (Mt 6:16-19).
Hercegovački portal
