Zvonimir Troskot, hrvatski parlamentarac i međunarodni politički tajnik MOST-a, izjavio je da se službena hrvatska politika treba ograditi od spornog ‘non-papera’ koji je nerealan i nepovoljan za Hrvate u BiH, osobito one u Bosanskoj Posavini i Središnjoj Bosni.
Navodni non-paper koji je ovih dana objavljen na slovenskom portalu necenzurirano.si uključuje i plan podjele BiH – pripajanje Republike Srpske Srbiji, spajanje Albanije i Kosova, te pripajanje područja s hrvatskom većinom Hrvatskoj.
Non-paper nepovoljan za Hrvate u Posavini i Središnjoj Bosni
“Treba dobro vidjeti, tko je i zbog čega inicirao ovaj prijedlog. Smatram ga nerealnim i nepovoljnim za Hrvate u BiH“, rekao je Zvonimir Troskot, hrvatski parlamentarac za Dnevnik.ba.
Goran Grlić – Radman, hrvatski ministar vanjskih poslova, jučer se u Sarajevu ‘ogradio’ od non-papera kazavši da Hrvatska podržava cjelovitu BiH, s dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Troskot očekuje da će se vrh Hrvatske ograditi od ovog prijedloga.
“Ovakav razvoj situacije u najgori bi položaj stavio Hrvate u Središnjoj Bosni Bosanskoj Posavini koji su i do sada najviše pretrpjeli u svim prelamanjima na području BiH“, naglašava Troskot.
Interes Hrvatske: Sačuvati BiH, ali samo onu BiH u kojoj će Hrvati biti ravnopravni
Dio bošnjačkih medija u BiH tvrdi, pozivajući se na slovenske izvore, da je non-paper nastao u administraciji Janeza Janše, slovenskog premijera i čak završio u kabinetu Charlesa Michela, predsjednika Europskog vijeća.
Ključni akteri ove afere, poput samog Janše i Michela, demantirali su postojanje non-papera, pa ipak dio bošnjačke javnosti u BiH, predvođene Bakirom Izetbegovićem, naveo je kako ‘mirnog razlaza’ neće biti bez rata i sukoba koji će se proširiti lančanom reakcijom i po Europi.
Ipak, ostaje činjenica, navodi Troskot, kako ovakva BiH nije dugoročno održiva i da, ako se želi sačuvati državu, potrebno je napraviti značajne reforme Ustava BiH.
“Svakako da bi i u interesu Hrvatske bilo očuvanje Bosne i Hercegovine, ali samo one Bosne i Hercegovine u kojoj će Hrvati biti potpuno ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda“, rekao je Troskot.
Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske, Grlić – Radman, naglasio je kako njegov dvodnevni posjet BiH znači da se Hrvatska ne miješa u unutarnja pitanja BiH.
Hrvatska politika dugo podupirala derogiranje Daytona na štetu Hrvata u BiH
Troskot ističe kako ne razumije konstantno ponavljanje tih rečenica.
“Hrvatska mora zaštiti svoje državljane i jasno upozoriti na sve probleme s kojima se suočavaju Hrvati u BiH. Na kraju krajeva, i kao jedna od supotpisnica Daytonskog sporazuma Hrvatska mora brinuti o njegovom provođenju“, izjavio je.
Nažalost, dodaje Troskot, sam Dayton višestruko je narušen i to većinom na štetu Hrvata.
“Hrvatska službena politika dugo je to ignorirala, čak i podupirala. Ministrov dvodnevni posjet gledam kao uobičajen folklor kojim se odaje dojam kako se nešto uistinu radi, a ustvari vrlo vjerojatno neće biti nekog konkretnog učinka“, izjavio.
Problem hrvatskih dužnosnika je, objašnjava Troskot, što se žele svidjeti i ne zamjeriti službenom Sarajevu.
“Pravi pristup bi trebao biti iskreno artikuliranje vlastitih stavova te zajedničko pronalaženje rješenja. Da bi to napravila, hrvatska politika i aktivnost mora biti prisutna i u Sarajevu. Ponavljanje uvijek istih rečenica bez konkretnog učinka samo potvrđuje bezidejnost hrvatske politike, kako one u Zagrebu, tako i one u BiH“, naglašava.
U međunarodnim krugovima hrvatsko pitanje u BiH nedovoljno artikulirano
Službena hrvatska politika, dodaje Troskot, načelno stoji na braniku nacionalnih interesa u BiH, ali praktično, situacija je posve drugačija.
“Najbolji primjer za to je činjenica da Marija Pejčinović-Burić, glavna tajnica Vijeća Europe, potpuno ignorira hrvatsko pitanje u BiH i prešućuje skandalozne izjave nekih njezinih kolega iz Vijeća Europe o tome kako je princip konstitutivnosti nadiđen“, rekao je Troskot.
S pravom se, dodaje, postavlja pitanje što radi hrvatska diplomacija i koliko uistinu lobira jer Hrvatska može i mora učiniti puno više.
“Hrvatsko pitanje nije dovoljno artikulirano među stranom javnosti iz dva razloga.Stranu javnost većinski BiH ne zanima previše, a naši čine jako malo kako bi zainteresirali međunarodne faktore da se upoznaju sa stvarnom situacijom u BiH“, izjavio je.
Postoji jako puno prostora za napredak, ali Troskot, još uvijek ne vidi dovoljno ni političke volje ni hrabrosti da se nešto promijeni.
“Najveći problem Hrvata u BiH je politička majorizacija, nemogućnost biranja vlastitih političkih predstavnika na razini cijele države i u Federaciji BiH. Prisutni su problemi i ekonomske i demografske prirode, ali oni su jednaki za sve građane BiH, a djelomično su i rezultat upravo neriješenih političkih pitanja i nestabilnosti same države“, rekao je.
Hrvatska, kao članica EU i NATO-a, tu itekako može pomoći, dodaje, i to političkom i diplomatskom aktivnošću u EU i međunarodnim institucijama, financijskim projektima te brojnim drugim aktivnostima koji jačaju gospodarsku i političku poziciju Hrvata u BiH, ali i samu suradnju Hrvatske s državom Bosnom i Hercegovinom.
“Bosni i Hercegovini je članstvo u EU i NATO-u nužnost ako želi opstati i razvijati se kao normalna država. Smatram i da bi se i sama EU trebala još odlučnije aktivirati oko BiH, a kod pristupanja djelomično i progledati kroz prste“, smatra.
Između separatizma i unitarizma – federalizacija
BiH i Hrvati u njoj bi trebali biti ključna točka hrvatske politike, mišljenja je Troskot, i to iz povijesnih, geopolitičkih, sigurnosnih, demografskih i u konačnici gospodarskih razloga.
“Iako je vidljiv pomak, smatram da Hrvatski sabor kao najviše tijelo koje razmatra sva nacionalna pitanja, treba veći naglasak staviti na Bosnu i Hercegovinu koja je u konačnici i hrvatska zemlja i dio naših strateških interesa. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima uistinu hvalevrijednih projekata, ali državna politika po pitanju BiH treba biti puno obuhvatnija i bolja“, izjavio je.
Hrvatsko pitanje, kao i općenito pitanje BiH, smatra, trebaju riješiti legitimni politički predstavnici svih naroda zajedničkim dogovorom.
“Smatram da je u situaciji izraženog separatizma i neracionalnog unitarizma najrealnije rješenje federalizacija BiH, koja između ostalog može značiti i entitet s hrvatskom većinom, odnosno treći entitet“, zaključio je Zvonimir Troskot (MOST), hrvatski parlamentarac.
HERCEGOVAČKI PORTAL
