Dok epidemiolozi govore kako se treba cijepiti protiv koronavirusa jer je to, zasad, jedini način da se othrvamo zarazi i bolesti, s druge strane, sve je manji interes ljudi za cijepljenjem.
Zašto je tome tako? Vjerojatno na odluku o cijepljenju utječu i svojevrsni mitovi o cjepivu. Epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Bernard Kaić objasnio je i razbio te mitove. Evo što je rekao.
Prvi mit je da cjepivo protiv Covid-a izaziva neplodnost.
”Za to nema apsolutno nikakvog dokaza. Naprotiv! Ima jako puno dokaza da žene koje su se cijepile jesu zatrudnjele i trudnoće su zdrave. To je stara teorija koja je početkom godine izašla. Ne znam zašto se sad ponovno aktivirala, ali se pokazalo da je potpuno neutemeljena”, rekao je Kaić.
Drugi mit je da cjepivo na bazi MRN-a mijenja DNK.
“Ah… Da je to tako, onda bi se i na razna druga cjepiva mogao mijenjati naš genetski kod zato jer imamo i živa cjepiva koja sadrže RNA ili DNA i nema nikakvoga dokaza da utječu na naš genetski kod. Pa čak ni prirodna infekcija virusom ne utječe na genetski kod, tako da ne vidim nikakvog razloga, a niti postoji mehanizam kojim bi cjepivo to moglo izazvati”.
Treći mit je da se cijepljeni mogu zaraziti, čemu onda cijepljenje?
‘”Pa da se smanji šansa da se zaraze. Naravno, mogu. Niti jedno cjepivo ne pruža 100 postotnu zaštitu, tako niti cjepivo protiv Covid-a, ali vrlo visoku razinu zaštite pružaju. Kako koje cjepivo, naravno, veća je zaštita od težih oblika nego od običnog zaražavanja. Da, može se zaraziti cijepljena osoba, ali ima puno manju šansu da se zarazi i puno manju šansu da umre od bolesti”.
Četvrti mit je da cijepljeni ljudi, baš zato što su cijepljeni, mogu zaraziti druge.
‘”Cijepljeni ne, ali postoji manji dio ljudi koji su nereaktori i nakon cijepljenja ne stvore zaštitu, koji se ipak mogu zaraziti nakon cijepljenja i takvi mogu zaraziti druge ljude, ali to je vrlo mali dio ljudi koji ne uspiju stvoriti zaštitu nakon cijepljenja”.
Peti mit je da je cjepivo prebrzo napravljeno, a rečeno je da za to trebaju godine.
‘”U ovom slučaju je prilično jasno, još iz iskustva sa SARS-om i pokušajima proizvodnje cjepiva za SARS, znalo se na koju molekulu treba ciljati. Tehnologije za proizvodnju su već od ranije poznate i ispitane i zato je bilo tako malo vremena potrebno da se cjepivo napravi”.
Šesti mit je da se cjepiva se može umrijeti.
”Da. Teoretski se može umrijeti od cjepiva. Zna se, mehanizmi kojima se eventualno može umrijeti od cjepiva. Vrlo su rijetki takvi događaji. Može se procijeniti na 1 na 500 tisuća ili milijun cijepljenih. Može se veliki dio njih spriječiti ispravnom primjenom cjepiva i pravovremenom reakcijom i liječenjem. I to je jedan rizik koji prihvaćaju ljudi koji se cijepe da bi izbjegli daleko, daleko veći rizik od smrti i same bolesti”.
Sedmi mit je da cjepivo namagnetizira ljude, kovanice stoje na mjestu uboda.
“Je. Kad dođem u dućan, onda sve kovanice iz blagajne polete na mene. Kaj se to vama ne događa? Joj, sam nemojte ići u one prodavaonice s priborom za jelo. To je grdo”, ironičan je Kaić.
Osmi mit je da je 5G čip ugrađen u cjepivo protiv korone.
‘”Besplatan internet za sve. Ne znam šta bih drugo rekao na to nego da sad svi imamo besplatan internet. Ja sam vidio, također, da postajemo privremeni mobilni uređaji nakon cijepljenja. To bi bilo super jer onda ne bismo trebali digitalne Covid potvrde na granici, nego bi samo očitali vaš telefonski broj i znaju da ste cijepljeni. Ne znam. Ozbiljniji odgovor ne mogu dati na to”, zaključio je Kaić.
HERCEGOVAČKI PORTAL
