Hrvatske ceste su jutros objavile spektakularan video podizanja Pelješkog mosta.
Puštanje u promet sinoć spojenog Pelješkog mosta neće otežati život i turizam ovog jedinog bosanskohercegovačkog gradića na obali Jadrana, rekao je u četvrtak načelnik Neuma Dragan Jurković u izjavi za medije u BiH.
Do juga Hrvatske sad se putuje kroz neumski koridor, dva puta prolazi granica s BiH, a spajanjem Pelješkoga mosta i njegovim puštanjem u promet u proljeće sljedeće godine to će se izbjeći te će se uštedjeti čak dva sata.
U Neumu procjenjuju da bi štetu mogli imati jedino trgovci i ugostiteljski objekti koji su se nalazili uz ovu magistralu, dok će se rasteretiti promet koji tijekom ljeta predstavlja ogroman problem žiteljima i turistima, prenosi Hina.
“Tu je dvojak utjecaj. Prvo ekonomski, koji će se djelomično osjetiti ponajprije na dijelu magistrale, vezano uz ugostiteljske i prodajne objekte. No Neum jako puno dobiva s puštanjem mosta u promet kako bi se rasteretio tranzitni promet”, rekao je Jurković.
Dodao je kako je za ovaj gradić najvažnije povezivanje s unutrašnjosti Bosne i Hercegovine brzom cestom koja vodi preko Stoca.
“Za nas je važnije da će do kraja godine biti završena dionica ceste od Stoca do Neuma, koja će otvoriti Neum do unutrašnjosti BiH. Nama je cilj da sezona u Neumu traje 180 dana i mislim da ćemo uspjeti to ostvariti”, rekao je načelnik Jurković.
Upitan oko ulaska brodova u Neumski akvatorij, on je istaknuo kako se nakon gradnje Pelješkoga mosta ništa neće promijeniti. Zbog dubine gaza veći brodovi ionako ne mogu uploviti tamo. Istaknuo je da se ljudi i vlast u Neumu protive izgradnji luke, koju zagovara dio bošnjačkih političara koji su i osporavali izgradnju Pelješkoga mosta.
“Mi ne želimo, niti ćemo dopustiti izgradnju luke. Bazirali smo se na turizam. Luka i turizam ne idu zajedno”, rekao je načelnik.
Podsjetimo, sinoć je podizanjem posljednjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije Pelješki most potpuno spojen i proteže se od Komarne na kopnenoj strani, do Brijeste na Pelješcu.
Povodom toga, Hrvatske ceste su jutros objavile spektakularan video podizanja mosta, ali i događanja sinoć na samome mostu koji će konačno spojiti Hrvatsku.
Most ima 13 raspona, od kojih je pet glavnih duljine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.
Posljednji element koji je večeras postavljen dug je 18 metara, a simbolički su postavljanje dovršili premijer Andrej Plenković, ministar prometa Oleg Butković, dubrovačko-neretvatnski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
Spajanje su pratili i brojni građani s kopna te mnoštva brodica, barki i drugih plovila.
Duljina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2.404 metara, ukupna duljina mosta s upornjacima iznosi 2.440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta 200 puta 55 metara.
Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta je Marjan Pipenbaher.
Most je izgradio kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation. Kinezi su posao dobili na natječaju 2018. godine, ponudivši 2,081 milijarde kuna bez PDV-a, s rokom dovršetka radova od 36 mjeseci.
Gradnja je službeno počela 31. srpnja 2018. godine, kada je izvođač uveden u radove.
Očekuje se da će most zajedno s pristupnim cestama biti otvoren za promet u lipnju 2022. godine, prije početka glavne turističke sezone.
Odluku o financiranju gradnje mosta Vlada je donijela 2017. godine.
U svibnju 2013. godine, studija koju je naručila Europska komisija pokazala je da je Pelješki most najbolje rješenje kako bi se povezao jug Hrvatske s ostatkom države.
Pelješki most prva je od ukupno četiri faze projekta “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” za čije je sufinanciranje Europska komisija odobrila 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova.
Naime, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle 357 milijuna eura.
Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu Stona.
