Ilija Čičak na Kupresu čuva svojih 300 ovaca. Ovaj 75-godišnjak kaže da je prije bolje bilo, da sada svega imamo, ali nemamo zadovoljstva.
Kupres je mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini, smješten na krajnjem sjeveru Hercegbosanske županije. Nalazi se na sjevernom dijelu kupreške visoravni koja se nalazi na oko 1200 metara nadmorske visine.
U narodu se Kupres zvalo “Grad”. Taj naziv je baština prastare prošlosti. Kupres je bio pod brdom Čardačicom, na kojemu su rimljani imali gradinu podignutu na ostacima prapovijesne utvrde. Nakon izgradnje vrlo značajne ceste Kupres – Bugojno, ime “Grad” dobiva potpuno novo značenje koje se zadržava i danas.
Kupres je preživio razaranja nekoliko ratova. (I i II svjetski rat, Domovinski rat) nakon čega bi redovno bio spaljen i opustošen. No Kuprešani su poznati kao čvrsti ljudi te bi se uvijek iznova, usudili sanjati i graditi svoja naselja i mjesta te donositi život i povećavati populaciju, vjerujući kako će doći bolja vremena.
Cijeli kupreški kraj su zapravo 3 velike krške visoravni (Kupreško, Vukovsko i Ravanjsko polje), okružene s oko petnaestak planina koje su dobrim dijelom prekrivene šumom jele, smreke, bukve i bora. Postoje i tri hidrografske samostalne kotline: Barjamovačka na sjeveru (ugl. Crnomorski sliv), Mrtvička u sredini i Milačka na jugu (ugl. Jadranski sliv).
PORIJEKLO IMENA KUPRES
Postoji više teorija o porijeklu imena “Kupres”. Prva je da je korijen imena izveden iz latinske imenice Cupressus što znači čempres. Možda je u davnoj prošlosti netko zabunom zamijenio šume smrče (Picea sp.) sa čempresom, no to je malo vjerojatno, obzirom da je čempres drvo koje raste isključivo u priobalnim dijelovima. Druga teorija je da je ime Kupres izvedeno iz latinske imenice cuprum što znači bakar, obzirom da postoji vjerojatnost da su Rimljani eksploatirali bakar s ovih područja. Treća teorija je da porijeklo imena Kupres potječe iz ilirskih riječi kupe (čitaj: kup), što znači zdjela i Rrash (čitaj: raš), što znači ravan, tako da bi u prijevodu Kupres značilo “ravna zdjela” zbog toga što cijeli kupreški kraj podsjeća na zdjelu čije je dno ravno (kupreško polje) s blago uzdignutim rubovima (okolne planine).
“Prije se oralo, kopalo i išlo kući pjevajući”, priča Ilija.
