Policijski službenici Postaje granične policije Imotski dovršili su kriminalističko istraživanje nad 28-godišnjakom zbog postojanja osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela Izbjegavanje carinskog nadzora.
U petak, 06. kolovoza, oko 21 sat policijski službenici PGP Imotski su obavljajući poslove zaštite državne granice na području općine Runović u blizini državne granice pronašli 28-godišnjeg muškarca koji je na ručnim kolicima prevozio vreće. Utvrđeno je da se u vrećama zapakiran 161 kilogram rezanog duhana.
Policijski službenici su uhitili 28-godišnjaka, od njega je oduzet duhan i protiv njega će biti podnesena kaznena prijava nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu.
U odnosu na ovaj događaj nastavlja se kriminalističko istraživanje.
U Hercegovini imamo apsurdno stanje. Dok se proizvodnja čuvenog hercegovačkog ravnjaka, koji je pušio i car Franjo Josip, u zadnje vrijeme pojačava, otkup je potpuno stao.
Hercegovačke duhandžije hapsili su austrijski “vilanci”, starojugoslavenski žandari, komunistički milicionari…, ali je proizvodnja opstala jer je bila jedini način preživljavanja pučanstva. Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća ljudi su se vraćali iz Njemačke i sadili duhan. Zašto? Bila dobra otkupna cijena. I stala prodaja na crno. Ali nakon rata je tu proizvodnju uništila vlast. Posebice u zadnje vrijeme.
Kako jedan od najvećih hrvatskih književnika i povijesnih istraživača s područja Hercegovine Ivan Alilović jednom napisa, duhan je bio tako čvrsto uključen u tradicijski život hercegovačkih ljudi da se činilo da je sva njihova povijest vezana uz njega. Danas u doba pandemije duhan kao da se vraća na velika vrata.
Gledajući danas zapušteno polje i njive, na kojima su nekada uzgajani redovi i redovi duhana, a danas im nema ni traga, opravdano je upitati se hoće li danas već odrasli naraštaji uopće znati što su to rasodi, što je rezanje, kučanje, a što bir ili vršak, što je nizanje, patkanje, a što denjak i vaga, ne samo u gospodarstvenome već i u društvenom, kulturološkom smislu. I da se nije dogodila pandemija, pitanje je bi li duhan na ovakav način bio u fokusu proizvođača.
Nedavno je hercegovački ravnjak dobio međunarodnu zaštitu izvornosti. Ulazak u registar imena podrijetla pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo mogao bi pomoći duhanu da se sačuva i da nakon korone nastavi svoj rast. Kako su priopćili iz Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Mostaru, hercegovački duhan registriran je u skladu s Lisabonskim aranžmanom za zaštitu imena podrijetla i njihovim međunarodnim registriranjem.
“Zaštitom hercegovačkog duhana oznakom zemnljopisnog podrijetla štiti se njegova autohtonost i vrijednost, što može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju prostora na kojima uspijeva ova kultura”, navodi se u priopćenju Instituta, a nositelj prava na ime podrijetla udruga je “Duvan, hercegovački ravnjak” iz Gruda.
Hercegovački duhan danas je jedan od 13 proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom u Bosni i Hercegovini, a, uz hercegovački med, jedini koji sadrži ime Hercegovine u predmetu zaštite.
U BiH se digla velika galama zbog “košulja plavih”, opet su na meti “hercegovački šverceri”. Protiv njih u svim medijima govore ne samo tvornice duhana nego i političari koji šalju svoje brojne inspektore na buvljake. Na pijaci priđe jedna baka i šapće da ima dobru škiju. Veli da više ne smije izložiti svoje “košulje” na stol.
Jamit će me inspekcija, đava ti je odnija – veli baka pokazujući bijeli karton s duhanom. – Na plavi lete ka muva na govno, pa moj Stipe smislija bili karton. A svejedno je, je li? Jednako je, bili ili plavi, važno je da je duvan dobar.
HERCEGOVAČKI PORTAL
