Turistička sezona na Jadranu s prvim danom kolovoza ušla je u špicu. Tradicionalno su u ovo vrijeme najveće gužve. Međutim, s obzirom na pandemiju i prošlu sezonu, ovolike gužve ni najveći optimisti nisu očekivali. Ovogodišnje brojke sve su iznenadile.
Naime, na području od Brela do Gradca, prema informacijama iz turističkih ureda, odmor provodi 59.000 registriranih gostiju, što je oko 80 posto u odnosu na isto vrijeme rekordne 2019.
Po broju turista vodi Makarska s 16.500 gostiju, u Baškoj Vodi, gdje se također traži krevet više, odmara se 11.800 turista, u Tučepima ih je više od 8000, u Podgori 5600, dok ostali borave u Živogošću i mjestima općine Gradac.
Cijene smještaja i hrane
Makarska rivijera oduvijek je bila prvi izbor građana BiH. Ekipa Večernjeg lista provjerila je kakvo je stanje na Makarskoj rivijeri ove godine, jesu li bh. građani među najbrojnijima i je li pandemija i to promijenila.
Za destinaciju nismo odabrali Makarsku, iz koje tradicionalno stižu reportaže. Naš izbor bio je Baška Voda, mjesto koje nudi sve potrebne sadržaje, ali ipak je mirnije od Makarske, pa tako i ugodnije za obiteljski odmor. Krajem srpnja krenuli smo u potragu za smještajem. Odabrano razdoblje bilo je između 5. i 8. kolovoza, tri noći za dvije osobe.
Ono što je prijašnjih godina bio jednostavan posao, bukirati smještaj, ove godine pretvorilo se u noćnu moru. Kontakt, možda čak i 50 apartmana, rezultirao je istim odgovorom: “Žao nam je, popunjeni smo”.
Booking također nije bio od pomoći, mogli smo pronaći poneki smještaj na noć, ali u odabranom razdoblju tri noćenja jedino su bila dostupna u nekoliko hotela po za bh. standarde basnoslovnim cijenama. Ipak, u utorak se u jednoj od grupa na Facebooku pojavio slobodan apartman u traženom razdoblju. Netko je otkazao rezervaciju. Istina, bio je za 2 + 2 osobe, ali s obzirom na to da je bio jedini dostupan, rezervirali smo ga, tri noći 250 eura.
Za razliku od velikog broja negativnih iskustava, domaćica nam je rezervirala smještaj bez akontacije, što je ove godine prava iznimka.
Dakle, u startu trošak za tri noći za jednu osobu je oko 250 KM, za bh. standard prilično velik iznos. U srijedu testiranje na COVID i sa strepnjom iščekivanje rezultata testa. Test negativan, može početi pakiranje. Krećemo u četvrtak prijepodne, odluka je pala na staru cestu i granični prijelaz Orah zbog manjih gužvi. Istina, čekali smo 10 – 15 minuta, za ljetnu sezonu malo neočekivano.
Gužve na cesti nema, ali zato ima radova. Na dvjema dionicama ceste od Vrgorca prema Makarskoj radovi, čekanja na improviziranim semaforima i vožnja makadamom, nimalo ugodno. Stižemo na ulaz u Makarsku, e tu već nastaju gužve.
Ogromne kolone kroz cijelu Makarsku, ipak odmah uočavamo jako mali broj bh. registracijskih oznaka. Zanimljivo, uobičajenih iznajmljivača uz cestu u Makarskoj ove godine nema. Nismo vidjeli ni jednog. Stižemo u Bašku Vodu, također nigdje nismo primijetili istaknute natpise za slobodan apartman.
Smještamo se u apartman i, kako to obično Hercegovci čine, prvo se odlazi na kavu, tek onda na plažu. Cijena kave kao i prijašnjih godina, 8-9 kn. Potom odlazimo na plažu, ogromne gužve odaju razlog zašto je teško pronaći smještaj, ali ono što ovu godinu čini drukčijom jest to što je prava rijetkost čuti neki od jezika s ovih prostora.
Na plaži uglavnom turisti iz trećih zemalja, jako puno je i Poljaka, Nijemaca… Za četiri dana boravka gotovo na prste možemo nabrojiti koliko smo bh. registracijskih pločica vidjeli. I ono malo turista koji govore nekim od jezika s ovih prostora uglavnom je iz dijaspore. Navečer malo drukčija slika, češće se može čuti hrvatski i tu dolazi do izražaja ono što već danima govore ugostitelji s Makarske rivijere, nedostaju turisti iz BiH jer oni, kada dođu na more, troše po restoranima i kafićima.
Što se tiče cijena u restoranima, otprilike su na razini prijašnjih godina.
Oboritu ribu možete dobiti za 95 – 100 kn, plodove mora za 70-ak, lignju s roštilja za 95. Ako pak više volite meso, svinjski kotlet s prilogom možete dobiti za 85 kn. Cijeđena naranča ili limun je 22 kn, radler 18, pivo od 18 kn, a voda od 0,33 l 14 kn.
Cijene se razlikuju od objekta do objekta, a ove su u sasvim pristojnom restoranu na plaži. Palačinke na uličnim štandovima su 20 – 25 kn, a kugla sladoleda od 8 do 10 kn.
U supermarketu voda je 5,50 kn za pola litre, dok je uz plažu čak 10. Kruh i pecivo su znatno skuplji nego u BiH. Tako sendvič u kifli košta 4,50 kn, krafne u pekarnici su 6 kn. Deset dekagrama salame košta od 10 do 16, litra jogurta b-aktiva 18 kn.
Spomenimo i cijene pizze, one su od 55 do 70 kn. Što se tiče cijena najma ležaljki i suncobrana, one su ostale na razini prethodnih godina – ležaljke 40, a suncobran 20 kn. No, odlučite li malo dulje spavati, slobodnu ležaljku, posebno u hladu, nećete naći, sve su iznajmljene. I dalje je prisutno zauzimanje mjesta na plaži navečer za ujutro.
Bez noćnog života
A noćni život? E, tu smo tek primijetili da vlada pandemija. Njega, nažalost, ove godine nema. Naime, radno vrijeme ugostiteljskih objekata je do ponoći. – Nažalost, moramo zatvoriti već u 24 sata, to nam je Stožer nametnuo. Takva odluka nema smisla i pričinjava nam velike financijske gubitke. Žalosno, ali se moramo toga pridržavati – kazao nam je već prvu večer konobar koji nas je usluživao.
Jako pristojan, brz i uslužan dečko kakvih ove godine nedostaje. I uistinu, ni po čemu drugom ne bismo primijetili da svijet živi neko drugo normalno. Ljudi na plažama poredani su kao sardine, u ugostiteljskim objektima tek poneki konobar nosi masku. U trgovine se ulazi bez njih. Sveukupan dojam bio bi da je ljetovanje u špici sezone za prosječne bh. građane prilično nedostižno jer je za skroman dan na moru s noćenjem potrebno najmanje 150 KM.
HERCEGOVAČKI PORTAL
