Naslovnica Život Hrvat uvjerljivo vodi u anketama uoči izbora za predsjednika Čilea

Hrvat uvjerljivo vodi u anketama uoči izbora za predsjednika Čilea

On je potomak iseljenika s Ugljana iz 1897. Uoči izbora u studenom istraživanja političkog raspoloženja građana kažu da se njegova prednost povećava.

 

 

Točno dva mjeseca uoči općih izbora u Čileu kandidat ljevičarske Socijalne konvergencije u velikom je vodstvu sa 25 posto prema najnovijem istraživanje koje je objavio AdPrensa. Na pukih 17 posto popularnosti je kandidat desnog centra, kandidat desnice – i to one sklone naslijeđu diktatora Augusta Pinocheta, na samo je 10 posto.

S parlamentarnim i lokalnim dijelom općih izbora u studenom u Čileu stanje je već bitno složenije, ali sve upućuje na to da bi naredni predsjednik ove zemlje lako mogao, trebao, postati 35-godišnji Gabriel Borić, Hrvatskoj posebno zanimljiv zato što je riječ o potomku obitelji koja je u Čile stigla prije 124 godine.

Najnovije istraživanje pokazuje i to da je Borić svoju prednost u odnosu na prethodno istraživanje bitno povećao.

Njegovi pradjed Ive Borić i prabaka Božica rođena Crnošija doselili su u Čile s Ugljana još 1897., a da je njihov praunuk, danas predsjednički kandidat u debelom vodstvu, itekako svjestan svojih korijena iz Dalmacije, govori i to da se u službenim biografijama uredno navodi da je Gabriel Borić “hrvatskih i katalonskih” korijena.

Njegova majka je, naime, katalonskih korijena.

Gabriel Borić nije tek tako s neba pao u ovakvu poziciju, da samo dva mjeseca prije izbora kao kandidat ljevice poziva Čileance neka se “ne plaše mladosti koja donosi promjene zemlji” koja je “bila kolijevka neoliberalizma,  a postat će njegov grob”.

I pritom ispred svog glavnog suparnika trenutno vodi sa 25 prema 17 posto, unatoč tome, ili možda i zato, što ga javnost itekako pamti još unazad deset godina kad je poveo studentske demonstracije kojima je nova generacija Čileanaca zahtijevala besplatno i kvalitetno obrazovanje.

Rođen u Punta Arenasu na jugu Čilea, Borić je sa samo 28 godina izabran kao predstavnika najjužnije čileanske pokrajine u nacionalnom parlamentu. Četiri godine potomak davnih doseljenika s Ugljana okupljao je parlamentarce koji su se zalagali za ljudska prava, posebno za čileanske urođenike, za prava radnika i socijalu.

Još četiri godine poslije, 2017., Borića su njegovi sugrađani reizabrali za svog parlamentarnog zastupnika.

Konačno, proljetos je na predizborima lijeve koalicije Apruebo Dignidad za zajedničkog kandidata za sadašnje izbore za predsjednika Čilea, naprosto je pomeo gradonačelnika Recolete Daniela Jaduea, inače marksista, protiv kojega je dobio skoro dvije trećine glasova iz koalicije. Time je Borić postao najmlađi kandidat za predsjednika u povijesti ove zemlje.

Los Andes je u lipnju podsjetio da je Borić bio jedan od onih parlamentaraca koji su u jesen 2019. potpisali sporazum o donošenju novog ustava, što je bio zahtjev s masovnih prosvjeda iz listopada te godine.

Pamela Figueroa sa Sveučilišta u Santiagu podsjetila je da je to bio potez koji je “lijevo biračko tijelo izrazito cijenilo”. Ona je u lipnju objasnila i kako to da je čovjek koji se pozivao na naslijeđe čileanskog predsjednika Salvadora Aliendea, ubijenog 1973. u Pinochetovom državnom udaru, na Chea Guevaru i općenito na južnoameričku ljevicu, stekao toliku popularnost:

“Njegov govor je uvijek bio usmjeren prema generacijskoj promjeni, većinom prema lijevom centru, što se razlikovalo od kandidature Jaduea, koji je bio kritičniji i skloniji sektaštvu.”

Najnovije ankete pokazuju i to da bi, da se danas u Čileu održava drugi krug izbora, Borić pobijedio suparnika Sebastiana Sichela, kandidata desnog centra i desnice, sa 44 prema 36 posto, odnosno, ako bi se odbacili svi drugi glasovi, pobijedio bi ga sa 55 prema 45 posto.

Sadašnji predsjednik, milijarder Sebastian Pinera, na pukih je oko 25 posto odobravanja građana.

Čile je, inače, jedna od najstabilnijih, najbogatijih i najmoćnijih zemalja latinske Amerike po svim mjerilima, usto od 2010. članica OECD-a, pa je predsjednik Čilea, funkcija na koju najozbiljnije pretendira potomak Dalmatinaca koji su u 19. stoljeću bježali s Ugljana pred glađu zbog peronospore, i s te strane iznimno važna politička funkcija.

 

 

HERCEGOVAČKI PORTAL