U nedjelju će Njemačka reći: “Auf Wiedersehen Mutti”. Nakon 16 godina, Angela Merkel više neće voditi ni Njemačku ni Europu, kraj je jedne ere.
Odlazi najvažnija političarka ove generacije, koja je preživjela četiri američka predsjednika, pet britanskih i pet hrvatskih premijera.
Kršćanska demokratkinja u Njemačkoj je dozvolila gay brakove, a u vrijeme migrantske krize hrabro u zemlju pustila više od milijun Sirijaca. Vodila je Europu u velikim krizama, smatra je se zaslužnom za spas eura.
Dobar posao, dobra plaća, dobri poslovi i mnogo poslova
I tako je kemičarka odrasla u DDR-u postala najmoćnija žena na svijetu. Kad su ju jednom prilikom pitali što osjeća kad misli na Njemačku, ogovorila je: “Mislim na prozore dobre izolacije. Nitko na svijetu ne može proizvesti tako dobre i lijepe prozore”.
Dodjela medalja vojnicima koji su evakulirali Nijemce iz Kabula, jedna od zadnjih aktivnosti Angele Merkel kao kancelarke. Večer prije bila je na Baltiku, u izbornoj jedinici iz koje je tada potpuno nepoznata ’90. ušla u Bundestag. Sad je došla kao podrška kandidatu njezina CDU-a za kancelara Arminu Laschetu, koji par dana prije izbora zaostaje u anketama.
“Dobar posao, dobra plaća, dobri poslovi i mnogo poslova, sve je to dostupno samo ako smo među najboljima na svijetu”, rekla je kancelarka.
A Njemačku među najboljima na svijetu učvrstila je upravo ona, od trenutka kad je prije 16 godina prisegnula kao prva kancelarka u dotad isključivo männerclubu, na što se svodila njemačka politika.
“Tada sam bila mlada, bila sam žena i dolazila sam s istoka i to je zadovoljavalo sve potrebe. Bila sam korisna, recimo to tako”, poručila je u svibnju ove godine kancelarka Merkel.
Od korisne je došla do toga da deset godina zaredom bude proglašena najmoćnijom ženom na svijetu. Rođena je prije 67 godina u Hamburgu kao Angela Dorothea Kasner. Mama joj je bila učiteljica latinskog i engleskog, tata pastor u protestantskoj crkvi.
Imala je važnu ulogu u pristupanju Hrvatske Europskoj uniji
Diplomirala je fiziku, doktorirala u Berlinu, a u politici se angažirala nakon pada Berlinskog zida. ’91. je sa 36 godina ušla u vladu Helmuta Kohla, prvo kao ministrica za žene i mlade, potom za zaštitu okoliša. 2000. preuzela je vodstvo CDU-a, a 2005. pobijedila na izborima i postala tada jedina žena na čelu svih članica Europske unije. U idućih 16 godina stvorila je samo sebi svojstven stil vladanja – merkelovštinu.
“Pokušala je integrirati naciju, nije se bavila konfrontacijama, ispred kamera se nije svađala. Znači, radila je upravo ono što Nijemci žele od svojih državnika, da ih suvereno vode kroz krize, a turbulencija u proteklih 15-ak godina nije nedostajalo, i da Njemačku zaštite kao neku vrstu oaze stabilnosti u vrlo nestabilnom okruženju”, objašnjava Srećko Matić, novinar Deutsche Wellea.
Od početka je imala važnu ulogu i u pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.
“Ja sam gospođu Merkel izvijestio o našim ambicioznim planovima da pregovore vodimo i kvalitetno i brzo”, rekao je Ivo Sanader 2006. godine.
A već tada je bila i do danas ostala inspiracija mnogima, pa i prvoj premijerki Hrvatske.
“Rijetka političarka, stavite u kontekst mnogih, pa i naših aktualnih političara, koja nikada nije iskazivala, tako je ja pamtim, taj neki višak prepotencije ili bahatosti zbog te vlasti, a ona je to sasvim sigurno mogla, jer biti njemački kancelar je nešto sasvim drugo”, kazala je Jadranka Kosor, bivša predsjednica Vlade.
Iako Merkel gotovo nikad nije pokazivala ni ljutnju, ni radost, Jadranka Kosor posebno je zapamtila jednu njezinu gestu s potpisivanja pristupnog ugovora u Bruxellesu 2011.
“Onda su se držali neki govori i kad god bi netko spomenuo potpredsjednicu Vlade Jadranku Kosor, ona bi rekla ‘bravo, Jadranka’. I onda kad je ona potpisala, došla je do mene, uhvatila me, gledala me ravno u oči i rekla ‘zapamti, ovo je samo tvoja priča’. Činilo mi se da su joj malo zaiskrile oči, a ja sam bila na rubu da počnem plakati od tih riječi”, ispričala je.
Privatni život držala daleko od očiju javnosti
Inače, uvijek je bila suzdržana, odjevena u sako s tri dugmeta, s njom na čelu Njemačka je mirno prebrodila ekonomsku krizu, a onda i izbjeglički val kada je u zemlju ušlo preko milijun ljudi upravo zahvaljujući njezinoj politici otvorenih vrata. I taj potez 2015. će ostati kao jedna od najvećih ostavština njene vladavine.
Sirijci su s njom radili selfieje, zbog toga su doduše njemački radikalni desničari prvi put ušli u Bundestag. No, i danas Nijemci u nasljedniku traže njezine kvalitete, i zato u anketama vodi Olaf Scholtz.
“Koji se pomalo i pozicionira kao njezin legitimni nasljednik. Nepretenciozan političar koji ne voli konfrontacije, koji pokušava integrirati i koji poručuje naciji ‘znate me, znate što od mene možete očekivati”, rekao je Matić.
Svih ovih godina Merkel je privatni život držala daleko od očiju javnosti, baš su se ovih dana pojavile fotografije nje i supruga Joachima Sauera, kako planinare i idu na kupanje. Već od ponedjeljka za sve to imat će više vremena. Tko god ju naslijedio, kako u Njemačkoj, tako i u Europi, letvicu očekivanja digla je u nebesa.
HERCEGOVAČKI PORTAL
